12 Mitova i činjenica o vakcinama

Šta je zapravo prava funkcija vakcine?

Kada se govori o istoriji vakcine, može se reći da je ona bila veoma burna. Jednom pozdravljena kao čudo moderne tehnologije za spašavanje ljudskih života, vakcina je sada postala izvor sumnje i ljutite rasprave.

Hoćemo li se ikada složiti o rizicima i prednostima koje nose vakcine? Vjerovatno ne.

Medjutim, u cilju razdvajanja činjenica od fikcije, obratili smo pažnju na naučna istraživanja po pitanju vakcina, do danas.

 

Neke vakcine sadrže živu
Činjenica

Timerosal, prezervativ koji sadrži oko 50% žive, sprečava kontaminaciju pomoću bakterija. Prema navodima Centers for Disease Control and Prevention (CDC- Centar za kontrolu i prevenciju bolesti), može se naći u gotovo svim vakcinama protiv gripa.

Ipak, od 2001. godine, timerosal nije prisutan u rutinskim vakcinama za djecu mladju od 6 godina. Vakcina protiv gripa, kao i neke druge vakcine za odrasle i stariju djecu mogu se naći u verzijama bez timerosala, ili sa vrlo malim količinama istog.

Vakcina izaziva autizam
Mit

Kratka studija iz 1998 godine koju je uradio Andrew Wakefield (Endrju Vejkfild) navodi da postoji veza izmedju vakcine protiv ospica, zauški i rubeola (MMR), na jednoj strani, i autizma na drugoj, izazivajući paniku koja je rezultirala opadanjem stope imunizacije, odnosno dodatnom epidemijom iste.

Od tada, na studiju se gleda kao na manjkavu i bila je povučena od strane novina koje su istu objavile. 2004. godine, Institute of Medicine (Medicinski Institut) je izdao izvještaj u kojem tvrdi da nije pronašao naučni dokaz o postojanju veze izmedju MMR vakcine i autizma. U septembru 2010. godine, CDC je objavio slične rezultate.

„Za djecu je rizičnije da ne budu vakcinisana“, kaže Dr Carrie Nelson (Keri Nelson), predsjedavajući u Commission on Health of the Public and Science (Zdravstvena komisija za stanovništvo i nauku), za American Academy od Family Physicians (Američka akademija porodičnih ljekara).

Vakcine mogu imati neželjene efekte
Činjenica

Vakcine predstavljaju odredjeni rizik. Najčešći neželjeni efekti su bol na mjestu gdje je vakcina ubrizgana, kao i povišena temperatura, što se najbolje liječi acetaminofenom ili ibuprofenom. Redje se pojavljuju konvulzije (definisane kao „trzaji“ ili „buljenje“), a rizik varira u zavisnosti od vakcine. Npr., jedno od 14.000 djece pati od konvulzija nakon primanja DtaP vakvine; jedno od 3.000 djece pati od istog kada primi MMR vakcinu.

Neka djeca su pod povišenim rizikom od neželjenih efekata od ostale djece. U tim slučajevima, možda je najbolje da se preskoči njihovo vakcinisanje, tvrdi CDC.

Sigurni ste, ako su svi ostali vakcinisani
Mit

Na žalost, ovo je veliko pitanje. „Nevakcionisane porodice koje jednako razmišljaju, često se srijeću u obdaništima, igraonicama, školama, čineći na taj način veoma jednostavnim širenje različitih bolesti i virusa“, kaže Dr Ari Brown (Ari Braun) pedijatar i portparol u American Academy od Pediatrics (Američka akademija pedijatara).

Dr Brown kaže da je navedeno potvrdjeno u gradovima San Diego i Boulder, država Kolorado. Neki ljudi ne mogu biti vakcinisani zbog svoje starosne dobi ili bolesti. Plus, na taj način sasvim sigurno možete zakačiti neke klice, kao što su hepatitis A ili tetanus, iz kontaminiranog tla ili vode, ne od druge osobe.

Vakcina garantuje zaštitu
Mit

Vakcine nisu 100% garancija da se nećete razboljeti, ali su velika pomoć.

Uzmite npr. vakcinu protiv gripa: i dalje se možete razboljeti iako se vakcinišete, ali ipak grip neće biti tako jak. Isti je primjer sa vakcinom protiv malih boginja. Dr Brown kaže da je vakcina 80% efektivna u sprečavanju infekcije i 100% efektivna u zaštiti protiv ozbiljne bolesti.

Za najbolju zaštitu, stručnjaci se oslanjaju na „imunitet mase“ – što je više ljudi koji su vakcinisani, veće će biti šanse da se svako ponaosob zaštiti, ukljujučujući ljude koji se ne smiju vakcinisati zbog svojih godina ili zbog zdravstvenih problema, odnosno, i one koji vakcinu odbijaju iz religijskih razloga.

Preveliki broj vakcinacija slabi imunološki sistem
Mit

Dr Brown kaže da je u stvari potpuno obrnuto. „Svaka doza omogućava tijelu da gradi imunološki odgovor i da stvara odbranu organizma (antitijela), tako da organizam može da se bori protiv prave infekcije, kada se ista pojavi“, kaže ona.

Djeci se daju višestruke vakcinacije u odredjeno vrijeme, kako bi im se, što ranije u životu, omogućila zaštita. Advisory Committee on Immunzation (Savjetodavni komitet o imunizaciji) i American Academy of Pediatric (Američka akademija pedijatara) preporučuju da se djeci vakcine daju u isto vrijeme, kada je to moguće sprovesti.

Vakcine su samo za djecu
Mit

Postoji veliki broj vakcina koje mogu pomoći adolescentima i odraslima, mladima i starima, zdravima. Najpoznatija je vakcina protiv gripa, koja se daje svake godine.

Studenti bi trebali primiti vakcinu protiv meningitisa, prije nego počnu da žive u studentskim domovima, a stariji ljudi bi svakako trebali biti vakcinisani protiv upale pluća.

Odrasli takodje treba da ojačaju svoj organizam protiv tetanusa i velikog kašlja. Djeca nisu u potpunosti zaštićena protiv velikog kašlja, sve do svoje 4-te godine; male bebe su pod većim rizikom, a veliki kašalj se može prenijeti na bebe od odraslih, sa smanjenim imunitetom.

HPV vakcine su samo za djevojčice
Mit

Postoje 2 HPV (ljudski papiloma virus) vakcine: Cervarix, za djevojčice i žene 10-25 i Gardasil, za ženske osobe od 9-26. Medjutim, prema CDC, Gardasil se takodje može davati i dječacima i muškarcima od 9-26 god. Gardasil štiti protiv tipova 6 i 11 ljudskog papiloma virusa, koji uzrokuje oko 90% genitalnih obolenja.

Dr Nelson preporučuje HPV vakcinu, „ali to je varijabilno, 50%-50%“. Ipak, kako Dr navodi, ovu vakcinu definitivno češće primaju djevojčice, nego dječaci.

Prema CDC, približno 500.000 slučajeva genitalnih obolenja se pojavljuje svake godine u SAD-a.

Trudna žena ne smije primiti vakcinu
Mit

Pa, ovo je djelimično tačno. Prema tvrdnjama American Academy of Family Physicians (Američka akademija porodičnih ljekara), trudne žene se ne bi trebale vakcinisati protiv malih boginja ili MMR.

Ali, neaktivna vakcina protiv gripa je sigurna i vrlo preporučljiva za trudnice, kaže Dr Brown. Tokom trudnoće, imuni sistem žene je vrlo osjetljiv i prilično podložan infekcijama.

Medjutim, postoji mnogo onih koji ne uzimaju vakcinu protiv gripa; CDC tvrdi da, prema zadnjim procjenama, samo 11% trudnica dobija ovu vakcinu. Dr Brown tvrdi da ova vakcina pospješuje stvaranja antitijela kod majke, štiteći njenu bebu tokom prvih 6 mjeseci života.

Prirodni imunitet je bolji
Činjenica

Dr Nelson kaže da infekcije izazivaju doživotni imunitet mnogo češće nego vakcine. (Izuzetak je grip; on mijenja osobine svake godine). Ali, ipak ćete morati razmisliti 2 puta da li ćete svoje dijete povesti u društvo u kojem se nalazi oboljeli od malih boginja.

Problem sa prirodnim imunitetom jeste rizik od komplikacija. Male boginje mogu uzrokovati encefalitis, upalu pluća ili, ako se dijete previše ogrebe, infekcije kao što je MRSA. Polio infekcija može dovesti do trajne paralize; zauški, gluvoće; a Haemophilus influenzae tip B (Hib) (Hemofilus influenca) može dovesti do oštećenja mozga.

„To su šanse koje ljudi koriste, ukoliko ljudi odustanu od vakcine“, kaže Dr Nelson.

Vakcine nisu neophodne, zato što je bolest iskorijenjena
Mit

Prema podacima WHO, jedina infektivna bolest koja je iskorijnjena na svjetskom nivou, jesu velike boginje. Čak i danas postoje slična stanja, kao što su male boginje, mumps i veliki kašalj.

Vakcina Vas može zaštititi kada se nalazite okruženi onima koji nisu vakcinisani, bilo gdje u svijetu. Prema tvrdnjama WHO (Svetska zdravstvena organizacija), manje od 95 % ljudi u zapadno evropskim zemljama primaju vakcine, a to je ujedno i mjesto gdje se, od ukupnog broja, dogodilo 82% slučajeva malih boginja 2009. godine.

Ljekari zaradjuju na vakcinama
Mit

Vakcine nisu nešto na čemu će lekari zaraditi silne pare. „Na ovome se možda najviše gubi novca, nego na bilo čemu drugome“ kaže Dr Nelson, upravo zbog toga, što su one radno intenzivne. Neki ljekari zaista primaju odredjena finansijska sredstva od farmaceutskih kompanija, ali „bonusi postoje da podrže kvalitetnu praksu i pomognu ljekarima da opravdaju onu stranu koja zastupa vakcine“, kaže ona.

Vakcine predstavljaju oko 1,5% ukupnih farmaceutskih prihoda, tvrdi VaccineEthics.org – internet stranica kojom upravlja Penn Center of Bioethics (Pen centar za bioetiku). „Imali smo problema sa nabavkom vakcina, jer mali broj farmaceutskih kompanija još uvijek proizvodi vakcine; danas, oko 5 kompanija pokrivaju 80% tržišta.)

Izvor: Farmacijamedicina.rs