Sindrom Policističnih jajnika (PCOS) - Bolest sa više lica

24. November, 2019  •  Ginekološka ordinacija i ordinacija opšte medicine NikaMed 1 - Podgorica
sindrom-policisticnih-jajnika-pcos-bolest-sa-vise-lica

Najčešći hormonski poremećaj kod žena u reproduktivnom periodu, izmedju puberteta i menopauze, su policistični jajnici. Oni mogu da uzrokuju niz promjena u ženskom tijelu, a u najtežim slučajevima da dovedu i do neplodnosti.

 

O sindromu policističnih jajnika za portal „Ordinacije.me“ govori dr Lucija Gvozdenović, akušer, ginekolog i endokrinolog iz specijalističke ambulante iz ginekologije „Nika­ Med plus”, iz Podgorice.

 

Ovaj sindrom pokazuje veći broj simptoma u isto vrijeme - kaže dr Gvozdenović za „Ordinacije.me“.  Takodje, poznat je i kao policistična bolest jajnika, Štajn-Leventalov sindrom ili sindrom hiperandrogene anovulacije. Ime tog stanja potiče od izgleda jajnika. Naime, kod većine žena oboljelih od tog poremećaja jajnici su povećani i puni malih cista, koje se nalaze ispod samog omotača jajnika - „policistični izgled“. Medicina još uvijek u potpunosti nije sigurna šta je to što izaziva sindrom policističnih jajnika, ali ljekari se slažu da dva faktora imaju znajčajnu ulogu, a to su: životne navike i genetski faktori. Veliki broj žena koji ima sindrom policističnih jajnika, ima i stanje koje je poznato pod nazivom insulinska rezistencija. Ovo stanje se javlja kada tijelo ima poteškoća u izvodjenju normalnih „aktivnosti“ insulina, kao što je regulacija šećera u krvi. Visok nivo insulina može da pospješi stvaranje muških hormona, uključujući i testosteron. Insulinska rezistencija može biti izazvana ili genetskim faktorima ili životnim navikama (kao što je gojaznost), ili može biti kombinacija ova dva faktora.

Koje žene su u najvećem riziku da dobiju ovaj sindrom?

Na temelju današnjih dijagnostičkih kriterijuma procjenjuje se da od 5-10% žena u plodnom razdoblju boluje od ove bolesti. Ultrazvučno, brojne ciste na jajniku se nadju i češće, kod čak 22-25% žena, ali žene nemaju uvijek ostale simptome koji prate ovaj sindrom, pa se u tih preostalih 15% slučajeva govori o jajnicima nalik na policistične. Najčešći uzrok policističnih jajnika je hiperandrogenemija - povišen nivo polnih hormona androgena u pubertetu kod mladih djevojaka. Zašto do ovoga dolazi nije sasvim poznato, a genetska predispozicija se navodi kao vodeći uzročnik.

Koji simptomi ukazuju na postojanje policističnih jajnika, kako možemo da ih prepoznamo?

Znaci i simptomi policističnih jajnika pojavljuju se ubrzo poslije prve menstruacije (menarha). Ali, u nekim slučajevima, sindrom policističnih jajnika se razvija kasnije, tokom reproduktivnog perioda, na primjer, zbog značajnog povećanja tjelesne težine. S obzirom na vrstu i težinu bolesti, variraju od osobe do osobe. Najčešće je to menstrualni poremećaj. Primjeri menstrualnog poremećaja uključuju: menstrualne intervale duže od 35 dana, manje od osam menstrualnih ciklusa godišnje, izostanak menstruacije četiri mjeseca i duže ili produženo krvarenje koje može biti slabo ili obilno. Takodje, jedan od simptoma može da bude nakupljanje masnog tkiva u predjelu stomaka (takozvani muški tip debljine) i gojaznost. Skoro polovina žena sa sindromom policističnih jajnika je gojazna. Dalje, žene koje imaju policistične jajnike često imaju i akne, kao i potamnjelu, baršunastu kožu na vratu, pazušnim jamama, unutrašnjoj strani bedara, vulvi i ispod dojki. To stanje kože je znak neosjetljivosti na insulin. Povišen nivo muških hormona, šećerna bolest (predijabetes ili dijabetes tipa 2), visoke vrijednosti lipida u krvi i neplodnost, takodje mogu da ukažu na sindrom policističnih jajnika. Ostale kliničke karakteristike ovog stanja variraju od pacijenta do pacijenta. Česta je greška, čak i medju ljekarima, da svaka žena koja ima sindrom policističnih jajnika ima i znake prekomjerne težine, izraženu maljavost i slično. U stvarnosti, samo 40% žena sa ovim sindromom pokazuje gore navedene simptome. Još jedna od zabluda je da ovo stanje stagnira sa vremenom. Mnoga istraživanja su pokazala da se sindrom policističnih jajnika smanjuje sa godinama. Ponekad se desi da žene kojima je svojevremeno dijagnostikovan ovaj sindrom tokom godina razviju smanjenu ovarijalnu rezervu.

Kako izgleda dijagnostika sindroma policističnih jajnika?

Nalaz može biti vrlo šarolik i bolest se razlikuje kod pojedinih žena. Dijagnoza se postavlja kombinacijom kliničkih, ultrazvučnih i laboratorijskih nalaza hormona. Klinički nalazi obuhvataju pregled, informacije o simptomima žene, njenim predjašnjim bolestima i porodičnim bolestima. Za postavljanje dijagnoze policističnih jajnika danas se zlatnim standardom smatra ultrazvučni pregled. Transvaginalnim ultrazvukom vrlo pouzdano se mogu mjeriti i analizirati detalji u jajniku. Dijagnoza se postavlja na osnovu postojanja dva od tri višepropisanih kriterijuma, samo policističan izgled jajnika nije dovoljan za postavljanje dijagnoze ovog simptoma.

Šta podrazumijeva liječenje ovog sindroma?

Pristupi liječenju policističnih jajnika su različiti, jer se i simptomi razlikuju od žene do žene. Ipak, ukoliko imate policistične jajnike i želite da ostanete u drugom stanju, najvažnije je da smanjite tjelesnu težinu. Dokazano je da smanjenje mase od 5% može dovesti do normalizacije menstrualnog ciklusa i ponovnog uspostavljanja ovulacije, čime se povećava plodnost. Uz to, trebalo bi da povećate fizičku aktivnost, prestanete da pušite i pijete alkohol. Liječenje sindroma policističnih jajnika uglavnom je usmjereno na rješavanje problema, kao što su: neplodnost, tretiranje akni, maljavost - hirzutizam, rješavanje problema debljine i insulinske rezistencije. U liječenju se koriste niskodozirana antiandrogena hormonska kontracepcija (Yaz, Yasmin, Cilest), gestageni (Duphaston, Utrogestan), antiandrogeni (Ciproteron acetat, flutamid, finasterid), insulin senzitivni ljekovi (metformin i slično), hormonska kontracepcija uz dodatak niskih doza antiandrogena ili insulin senzitivnih ljekova. Ako je planirana trudnoća, onda se daju ljekovi za stimulaciju ovulacije. Pojedine žene koje imaju sindrom policističnih jajnika mogu imati smanjenu mogućnost začeća, dok drugima to ne predstavlja nikakav problem. Medjutim, ukoliko zbog ovog oboljenja imate problem sa plodnošću, uspješno se rješava vantjelesnom oplodnjom.

Kada je u liječenju neophodna hirurška intervencija?

Ako Vam ljekovi ne pomažu da zatrudnite, kod nekih žena sa sindromom policističnih jajnika može se izvršiti laparoskopski zahvat. Tokom te operacije se pomoću električne struje ili lasera buše rupice u folikulima, na površini jajnika. Cilj je da se podstakne ovulacija. Važno je da znate da medicina nije matematika. Često se ljudi iznenade kada razgovaraju o svom iskustvu sa nekom bolešću i kažu „... i meni su rekli ljekari da imam tu bolest, ali meni nije bilo tako, ja nisam imala te simptome kao ti”. Primjer kako jedna bolest može imati više lica u ginekologiji je upravo sindrom policističnih jajnika. Kod nekih žena se to ispolji kao pojačana dlakavost, kod drugih kao izostanak menstruacije, ponekad i po dva, tri mjeseca, kod velikog broja žena je to osnovni uzrok bračne neplodnosti. Policistični jajnici nisu samo estetski problem, već i ozbiljan zdravstveni problem. Ako primijetite kod sebe jedan od navedenih simptoma, savjetujem Vam da se obratite ljekaru na vrijeme, da bi bolest bila otkrivena što prije i da biste što prije počeli terapiju i izbjegli ozbiljne komplikacije poput dijabetesa, spontanih pobačaja, poremećaja masnoće u krvi, hipertenzije, bolesti srca i krvnih sudova.

Promjena ishrane na vrhu liste prioriteta

Prvi korak u korekciji ishrane u slučaju sindroma policističnih jajnika jeste smanjenje unosa ugljenih hidrata - ističe dr Gvozdenović. Na taj način će nivo insulina prirodno pasti i drugi hormoni u tijelu će postepeno početi da se vraćaju u balans. Ishrana kod policističnih jajnika svakako bi trebalo da bude uravnotežena i nikako nagla i restriktivna. Najvažnije je iz ishrane isključiti sve što sadrži šećer - kolače, torte, keks, slatka pića, ali i skrobne namirnice poput veoma štetnog bijelog brašna, peciva i brojnih drugih pekarskih proizvoda, tjestenina, bijelog pirinča i krompira. Integralne žitarice možete jesti umjereno, a jelovnik bi trebalo da se zasniva na morskoj i rečnoj ribi, sezonskom povrću, voću, piletini, jajima, koštunjavim plodovima. Takodje, potrebno je unositi dovoljne količine tečnosti, naročito vode - oko dva litra dnevno, da biste mogli da isperete sve toksine iz organizma koji će nastajati kada tijelo bude razlagalo masti. Policistični jajnici nikako nisu za potcjenjivanje. Ukoliko imate pomenute simptome, javili ste se Vašem ginekologu i počeli ste odgovarajuću terapiju, vrlo je važno da vodite računa o pravilno balansiranoj ishrani. Najgore što sebi možete uraditi je da se podvrgnete nekoj rigoroznoj i restriktivnoj dijeti bez ugljenih hidrata, koja u kratkom vremenskom roku skida veliki broj kilograma. Takvi restriktivni i brzi programi mršavljenja oslobodiće Vas suvišnih kilograma, ali to je u najvećoj mjeri voda, a ne višak masnoća. U dnevnu ishranu uključite puno žitarica, voća i povrća, proteina, kontrolišite unos ugljenih hidrata i masti, pijte puno tečnosti i redovno se rekreirajte.

 

Autor: Dr Lucija Gvozdenović - Specijalista ginekologije i akušerstva (Specijalistička ambulanta iz ginekologije Nika Med plus - Podgorica)