Higijena usne duplje

Karijes i bolesti zubnog mesa spadaju u najčešće bolesti savremenog čovjeka. Glavni faktor koji dovodi do nastanka tih bolesti su naslage na zubima, tzv. plak, koje čine okruženje za djelovanje mikroorganizama. Mikrorganizmi u prisustvu šećera svojim metabolizmom stvaraju kisjeline koje razaraju tvrda zubna tkiva, kao posledica toga je gubitak minerala i stvaranje šupljina. U nastalim šupljinama bakterije se razmnožavaju i dalje razaraju tkivo, zaštićene od djelovanja sline koja neutrališe kisjeline i razara bakterije, mišića jezika i obraza koji mehanički čiste površinu zuba i postupaka oralne higijene. 

Plak nije vidljiv golim okom ali se može prikazati organskim bojama (npr. ertrozin) najčešće u obliku tabletice koja se sažvaće.

Efikasno sprječavanje nastanka karijesa podrazumijeva uklanjanje ostataka hrane i naslaga sa zuba i zubnog mesa, uravnoteženu prehranu bogatu vlaknima i siromašnu šećerima te poboljšavanje kvaliteta gledji preparatima fluora.

Pravilno pranje zuba

Naslage se najbolje uklanjaju zubnom četkicom i pastom koja bi trebala da sadrži fluor. Zube treba prati najmanje dva puta na dan. Najvažnije i najtemeljnije pranje treba biti uveče poslije zadnjeg obroka. Jutarnje pranje je dobro obaviti nakon doručka.

Zubna četkica mora biti nova, ne starija od dva do tri mjeseca. Pasta se nanosi na suvu četkicu i unosi u usta bez ovlaživanja. U ustima ima dovoljno tečnosti za stvaranje pjene. Zubi se peru najmanje tri minuta pazeći da se četkicom predju sve dostupne površine: obrazne, jezične i grizne. Dlačice četkice se usmjere pod uglom od 45° prema dužoj osi zuba, stavljaju se u medjuzubne prostore te izmedju ruba zubnog mesa i zuba. Pokreti su vibracioni i elipsodni sa odredjenim pritiskom. Četka se odvojeno gornja i donja čeljust počev od zubnog mesa prema griznoj površini. Svako područje se četka 10 - 15 s, odnosno 10-tak pokreta četkicom. Grizne površine se četkaju pokretima naprijed nazad. Zadnje površine gornjih i donjih sjekutića četkaju se kružnim i pokretima gore dolje prednjom polovinom četkice. Posebnu pažnju treba obratiti na područje vrata zuba uz zubno meso jer su tu naslage najtvrdokornije i manje dostupne čišćenju. Tek kad su zubi temeljno isčetkani usta se ispiraju vodom. Električna četkica se preporučuje samo kao nadopuna običnoj četkici. Utvrdjeno je da nije efikasnija od obične četkice. Ona se može koristiti prije i nakon večernjeg pranja.

Upotreba konca za zube

Četkanjem se očiste tri od pet površina zadnjih zuba, odnosno dvije od četiri površine prednjih zuba. Da bi se očistile preostale dvije površine, one postranične, potrebno je koristiti konac za zube.

Trideset do 40 cm konca za zube se omota oko srednjih prstiju svake ruke, prihvati se palcem i kažiprstom, ostavljajući 3-5 cm slobodno. Palcem se konac usmjerava izmedju gornjih zuba a kažiprstima izmedju donjih. Konac treba staviti u medjuzubni prostor nježno cik-cak pokretima pazeći da se ne ošteti zubno meso. Konac se omota oko zuba i povlači gore - dolje klizeći prema površini zuba te blago ispod ruba zubnog mesa. Svaki zub se ponaosob čisti neupotrijebljenim dijelom konca za zube.

Uspješnost pranja može se provjeriti pomoću tabletica sa bojama - revelatorima koji se mogu nabaviti u apoteci. Taj test pomaže otkrivanju mjesta koja se slabije četkaju u svrhu korekcije.

Parodontološki bolesnici ili nosioci fiksnih protetskih naprava - mostova trebaju koristiti i dodatna sredstva za uspješnu higijenu kao što su tzv. interdentalne četkice i vodeni tuševi.

Redovno i pravilno sprovodjenje oralne higijene rezultira oralnim zdravljem - zubima bez karijesa, zdravim zubnim mesom i oralnom sluznicom. Tada su posjete stomatologu uglavnom u svrhu kontrolne. Ukoliko dodje do stomatoloških radova oni su trajniji a komplikacije su rjedje. Sve to u krajnjem dovodi do estetskog i funkcijskog sklada, a nije zanemariva i finansijska komponenta stomatoloških usluga.

Izvor: Cybermed.hr