Koliki je značaj vode i majčinog mleka za zdravlje i razvoj odojčadi i odraslih?

Voda kao ključni element u organizmu

Voda zauzima najviše mesta među supstancama u ljudskom tijelu. Organizam se sastoji od vode, mršave i masne mase, pa je stoga kod gojaznih osoba procentualni udeo vode manji. Žene generalno imaju veći udio masnog tkiva nego muškarci, što rezultira nižim procentom vode u njihovom tijelu. Novorođenčad sadrži čak 75% vode u telesnoj težini, dok sa starenjem dolazi do smanjenja ukupne količine vode u tijelu.

Voda se neprestano gubi putem kože, pluća, creva i bubrega, a nadoknada tog gubitka je neophodna za zdravlje. Na primjer, umereno znojenje može dovesti do gubitka oko 500 ml vode dnevno, dok je pri intenzivnijem znojenju taj gubitak značajno veći. Količina telesne vode opada sa godinama, dok se odnos intraćelijske i ekstraćelijske vode menja.

Dnevne potrebe za vodom prema starosnoj dobi

Novorođenčad do 10 kg treba oko 100 ml vode po kilogramu dnevno, dok se za decu starijeg uzrasta količina prilagođava u skladu sa težinom. Odrasli i adolescenti zahtevaju oko 2 do 3 litra vode dnevno. Izvori vode su tečnosti, hrana i metabolizam. Dok je dete u fazi pozitivnog vodenog balansa, odrasli održavaju ravnotežu unosa i gubitka tečnosti.

Majčino mleko kao optimalna ishrana

Majčino mleko predstavlja idealnu hranu za zdravu odojčad jer je prilagođeno svim nutritivnim potrebama i fiziološkim karakteristikama bebinog digestivnog sistema. Ono pokriva energetske i hranljive potrebe u najintenzivnijem periodu rasta, prvih 4 do 6 meseci života. U slučaju da dojenje nije moguće, koristi se adaptirano mleko, posebno pripremljeno kako bi što preciznije imitirao sastav majčinog mleka i omogućio adekvatnu ishranu odojčadi.

Prva industrijska proizvodnja adaptiranog mleka potiče iz 1949. godine iz Nemačke, a od tada je znatno unapređena. Pored mleka, danas postoje i specijalna sredstva poput Humanine vode za pripremu mlečnih formula, kašica i čajeva, koja dodatno pomažu u ishrani najmlađih.