Opsesivno-kompulzivni poremećaj: Simptomi, uzroci i savremene metode liječenja koje morate znati
Uzrok nastanka opsesivno-kompulzivnog poremećaja
Prema psihoanalitičarima, tokom života osoba sa psihofizičkim teškoćama i fiksacijama u analno-sadističkom stupnju može doživjeti konflikte prilikom realizacije seksualnih nagona, što izaziva strah. Kako bi se ovaj strah neutralisao, javlja se regresivno ponašanje, a strah se psihičkim mehanizmima pretvara u prisilne simptome. Mnogo ljudi poznaje osjećaj kada, iako su sigurni da su zaključali vrata ili ugasili plin, sumnjaju da li su to stvarno uradili i moraju da provjere više puta.
Posebni rituali poput ponavljanja zaključavanja vrata ili servira hrane na određeni način mogu pomoći u sprečavanju zaboravljanja, ali ponekad pređu granice kontrole i izazivaju opsesivnu zabrinutost i potrebu za ritualnim radnjama koje ometaju život.
Klinička slika poremećaja
Opsesivno-kompulzivni poremećaj često počinje u djetinjstvu, ali se najčešće manifestuje između 20. i 30. godine. Najčešći kompulzivni podražaji uključuju provjeravanje i brojanje do zamora ili postizanja "magičnog broja". Opsesije su uporne, neželjene ideje, slike ili riječi koje duboko uznemiravaju osobu, često agresivne ili seksualnog karaktera, koje osoba prepoznaje kao strane i želi ih spriječiti. Kompulzije su neodoljiva potreba da se određene radnje izvedu, kao što su brojanje prozora ili tri puta prekrštenje prilikom ulaska u stan.
Neizvršavanje rituala dovodi do tjeskobe ili panike, a izvođenje do depresije. Često se kompliciraju ritualne radnje poput posebnog slaganja namještaja, čišćenja ili ponovnog provjeravanja već urađenih zadataka. Osoba je svjesna njihovog besmisla, ali se plaši posljedica ukoliko ih izostavi.
Lečenje i preporuke
U posljednjoj deceniji znatno je unaprijeđena prognoza liječenja opsesivno-kompulzivnog poremećaja. Dva najvažnija pristupa su kognitivno-bihevioralna terapija i farmakoterapija antidepresivima. Lijekovi se uvijek primjenjuju uz psihoterapiju, nikada samostalno. Ukoliko imate izraženu potrebu da stalno ponavljate radnje ili da vam stvari budu „na svom mjestu“, potražite pomoć psihologa ili psihijatra, jer pravovremena intervencija može značajno poboljšati kvalitet života.
Facebook
Twitter
Linkedin