Senilnost: Uzroci, Simptomi i Najnoviji Tretmani Za Slabljenje Mentalnih Funkcija Kod Starijih

Šta je senilnost?

Senilnost predstavlja značajan pad fizičkih, psihičkih i intelektualnih sposobnosti usljed starenja. Može nastati kao posljedica oštećenja mozga ili sekundarno zbog bolesti poput depresije, hormonalnih poremećaja, ateroskleroze ili moždanog udara.

Klinička slika senilnosti

Glavni simptomi uključuju pad intelektualnih sposobnosti, teškoće s pamćenjem i prilagođavanjem, te fiksaciju na prošle događaje. Početni znakovi su problemi s pamćenjem, poteškoće u nalaženju riječi i promjene raspoloženja koje traju najmanje šest mjeseci, razlikujući se od obične zaboravnosti. Kako bolest napreduje pojavljuju se konfuzija u upravljanju novcem, vožnji i kućnim aparatima, promjene ličnosti, smanjena briga za bližnje, razdražljivost i ravnodušnost.

Moguće su i promjene raspoloženja, sumnjičavost i strahovi od štete ili krađe. U naprednim fazama javljaju se uznemirenost, nespavanje, lutanje i gubljenje u poznatom prostoru, a u završnoj fazi bolesnici gube kontrolu nad mokrenjem i stolicom te postaju potpuno ovisni.

Dijagnostika senilnosti

Dijagnoza uključuje neurološki i psihijatrijski pregled, neuropsihološke testove, laboratorijske analize i snimanje mozga, te dodatne preglede po potrebi.

Opcije liječenja

Trenutno ne postoje sigurni načini prevencije senilnosti, a ni lijekovi za potpuno izlječenje demencije. Međutim, postoje medikamenti koji poboljšavaju ponašanje, usporavaju napredak bolesti i djelimično poboljšavaju intelektualne funkcije. Inhibitori holinesteraze, poput Arisepta i Ekselona, povećavaju nivo acetilholina u mozgu i pomažu pamćenju i ponašanju. Vitamin E i donepezil također mogu usporiti napredovanje bolesti, dok se nastavljaju istraživanja za efikasnije tretmane.