Šaka je poslije mozga najveća čovjekova tekovina koja mu je dala poseban položaj medju živim bićima.

Odigrala je presudnu ulogu ne samo u biološkom društvu ljudske vrste ,nego i u razvitku i napretku kulture i civilizacije čovjeka, omogućavajući i dalje podstičući realizaciju svega onoga što je čovječiji um spoznao i dokučio.

Sva do sada poznata naučno-tehnička dostignuća nijesu uspjela da naprave ni približnu kopiju sa funkcijom šake, niti da umanje značaj rada rukom, ona su samo smanjila grubi i teški fizički napor za čovjeka, ali su najfinije i najpreciznije radnje i dalje ostale pod dominacijom ruke.

Gradja i funkcija šake je vrlo kompleksna. Za šaku se može reći da je jedna unikatna, neponovljiva grafika mnogih anatomskih detalja i obilježja kroz koju se može posmatrati cjelokupna čovjekova ličnost i postići nedvosmislene medicinske istine o bolestima i sudbini čovjeka.

Uzajamna veza šake i nervnog sistema, u prvom redu mozga, posmatrana samo kroz stepen taktilne percepcije i prepoznavanja, dovodi nas u situaciju da nepovjerujemo u stvarnost. Isključivanjem vizuelne percepcije kod čovjeka se naglašava sposobnost taktilne do te mjere da kvalitet dodira šakom ostaje dugo originalan u memoriji, osobe sa izgubljenim vidom. Zahvaljujući taktilnoj percepciji osobe bez vida su u stanju da prepozaju osobu deceniju i više nakon poslednjeg susreta i ako osoba ne govori, to je fenomen dostojan divljenja.

Kada se imaju u vidu raznovrsne kreativne mogućnosti šake kao izvršnog organa mozga onda je jasno da svaki i najmanji deranžman u njenom području mora ostaviti ozbiljne funkcionalne i estetske posljedice sa visokim procentom invaliditeta najrazličitijeg stepena.

Povreda ruke ili šake, koja je u anatomskom i funkcionalnom pogledu vrlo kompleksna, po važnosti, pojedini njeni elementi se ne mogu posebno izdvajati. Podjednako je važan svaki njen djelić ako se želi postići zadovoljavajuća anatomska i funkcionalna reparacija. Kod povrede ruke odnosno šake, treba, u prvom redu pravilno procijeniti situaciju za realne mogućnosti njene reparacije. Treba procijeniti stepen oštećenja tkiva od kožnog pokrivača preko neurovaskularnih elemenata, tetiva i koštano zglobnih struktura.

Osnovno je voditi računa da se intervencijom još više ne naruši integritet povrijedjene ruke i time definitivno izgubi mogućnost za kasnije reparatorne postupke.

Većina ljekara koji se ne bave ovom problematikom se pri susretu sa teško povrijedjenom šakom obično obračunavaju, prije svega, amputacijama pojedinih njenih djelova ili šake u cjelini. Šaka se ne može tretirati od strane lica koja se ne bave ovom problematikom. Prvo na što treba ukazati je da povrijedjenu i oboljelu šaku koja zahtijeva hiruršku intervenciju smije da započne da je obradjuje samo onaj ljekar koji je u stanju da je završi do kraja.

U svijetu hirurgije, hirurgija šake se razvila kao posebna disciplina i predstavlja izuzetan izazov. Zbog svoje komplikovanosti iziskuje najveći stepen znanja i umijeća. Savremeno potenciranje mikrohirurških intervencija u ortopedskoj hirurgiji i traumatologiji, a posebno hirurgiji šake, već potvrdjuje da se ortopedska hirurgija sada klasifikuje kao specijalnost koja rutinski koristi mikrohirurške tehnike.

Primjena optičkih instrumenata poboljšava vizuelnu preciznost i iluminaciju u operacionom polju, omogućava rad na malim strukturama, koje se u makroskopskom hirurškom radu ignorišu. Rekonstruktivna mikrohirurgija u ortopediji i traumatologiji obuhvata akutnu rekonstrukciju na krvnim sudovima, primarnu i sekundarnu neurorafiju, replantacije amputiranih i teško konkvasiranih ekstremiteta ili djelova ekstremiteta i druge procedure na lokomotornom sistemu i kičmenom stubu. Posebno opravdanje za primjenu mikrohirurgije je u liječenji oboljenja i povreda šake i stopala te rekonstruktivnoj hirurgiji teških slučajeva reumatoidnog artrita.

Operacije na šaci:

  • Obolenja i povrede šake sa ranim i poznim komplikacijama
  • Koštano-zglobne strukture, mišići, tetive i neurovaskularni elementi
  • Kompresivne neuropatije na gornjim ekstremitetima
  • Sindrom kubitalnog kanala
  • Sinndrom Gouyon-ovig lanala
  • Sindrom karpalnog tunela
  • Tenosinovitis šake De Quervain’s Tenosynovitis
  • Dupuytrenova kontraktura
  • Tumori ruke
  • Kongenitalne anomalije 




Tekst napisao: Prim. Dr sci. med Ratko D. Radović