Kolposkopija je neinvazivni optički metod za rano otkrivanje premalignih i malignih promjena na spoljnim genitalnim organima žene. Sam naziv metode potiče od grčkih riječi „kolpos“ i „skopija“, što u bukvalnom prevodu znači posmatranje stidnice. S obzirom da je karcinom grlića materice medju najučestalijim uzrocima smrti kod žena i to sa pikom incidence izmedju 35. i 49. godine života. Jasno je koliko je ova metoda napravila revoluciju u primarnoj i sekundarnoj prevenciji zloćudnih tumora ove regije.

Kako se izvodi ova metoda?

Kolposkopija se izvodi prije klasičnog bimanuelnog pregleda. Prvo se pod uveličanjem lupe posmatra vulva, potom se u vaginu plasira spekulum, pa se izvrši pregled vagine i grlića. Pregled je neinvazivan i nije ništa više neprijatan i bolan od klasičnog ginekološkog pregleda. U toku kolposkopskog pregleda se posebnim štapićima uzimaju ćelije sa površine grlića materice koje se šalju na citološku analizu - PAPA test.

U novije vremije se koristi modifikovana citološka podjela, prema Bethesdi kojom se uvrstio i kriterijum adekvatnosti, odnosno procjene kvaliteta samog preparata, razlikovanje slabijih od izraženijih abnormalnosti ćelija i mogućnost naznake promjena u vezi sa Humanim papiloma virusom.

Prema Bethesda klasifikaciji osnovno je da promjene u ćelijama dijelimo na one:

Niskog stepena abnormalnosti - “SIL - Low grade squamous intraepithelial lesion”

Visokog stepena abnormalnosti - “HSIL - High grade squamous intraepithelial lesion”

Osim što se pri kolposkopiji može načiniti citološki pregled ćelija, poznavanje niza kolposkopskih slika  nam omogućavaju razlikovanje mikroskopski vidljivih benignih, od potencijalno malignih promjena.

Kolposkopske slike se mogu podijeliti u V grupa:

grupa I - normalan kolposkopski nalaz (normalan pločasto slojevit epitel, normalna zona      transformacije, ektopija);

grupa II - abnormalni kolposkopski nalaz (AW epitel, punktacije, mozaik, leukoplakije, atipični      krvni sudovi);

grupa III - kolposkopski suspektan invazivni karcinom;

grupa IV - nezadovoljavajući kolposkospki nalazi (teško zapaljenje ili atrofija tkiva), i

grupa V - ostale kolposkopske slike (kondilomi, ulceracije, inflamacija, atrofija).

Preporuka je da se u reproduktivnom periodu žene obavlja kolposkospki pregled jednom godišnje. Zajedničkim izvodjenjem kolposkopskih pregleda i PAPA testa može se na vrijeme otkriti i spriječiti po život opasna bolest.