Bogatstvo Crne Gore ljekovitim biljem i njegova upotreba (Biljna apoteka „Sveti Vasilije Ostroški“)

Dok u Evropi bez nužde ne posežu za vještačkim ljekovima, a u svijetu 80 odsto stanovništva koristi prirodne, u našoj zemlji je, uprkos bogatstvu ljekovitim biljkama, zanemarljiva upotreba „domaćih“ preparata, iako će svi reći da darovi prirode jačaju zdravlje .

Poznato je da je Crna Gora, kao ekološka država, po rasprostranjenosti i kvalitetu ljekovitog bilja na prvom mjestu u Evropi, ali nijesmo prvaci u korišćenju, iako će svaki žitelj reći da darovi prirode jačaju zdravlje, dok u svijetu 80 odsto stanovništva koristi te prirodne preparate. To je, na primjer, osnova zdravstvenih usluga u Kini i Indiji, a u Evropi se u posljednje vrijeme nastoji da se u svakom mogućem slučaju sintetski (vještački) lijek zamijeni prirodnim (fitofarmakom). O neiskorišćenom prirodnom blagu i našim navikama za portal www.apoteke.me govori Dr Dragica Bojović, jedini doktor farmaceutskih nauka u oblasti ljekovitog bilja u Crnoj Gori, koja naučna znanja primjenjuje u Biljnoj apoteci „Sveti Vasilije Ostroški“ Mitropolije crnogorsko-primorske.

Provjerene recepture

Vodjena interesovanjem za sklad prirode i zdravlja još u nikšićkoj gimnaziji, Bojović je 1982. završila Farmaceutski fakultet u Sarajevu i radnu karijeru započela u državnoj apoteci u rodnom gradu i nastavila u „galenskoj“ laboratoriji za proizvodnju preparata Apotekarske ustanove. Tu je, nakon trogodišnjeg usavršavanja u Beogradu, deceniju primjenjivala znanje prvog specijaliste za ljekovito bilje u Crnoj Gori, da bi potom i doktorirala na Medicinskom fakultetu u Kragujevcu.

– Šteta je što je galenska laboratorija ukinuta, jer smo ostali bez dobrih biljnih sirupa, mješavina čaja, krema, losiona… Njenim zatvaranjem sam, praktično, ostala bez posla za koji sam specijalizirala i sasvim drugo radila u ICN, sada Galenika Crna Gora. Srećom, blaženopočivši iguman ostroški Lazar je, prije 15 godina, blagoslovio osnivanje biljne apoteke „Sveti Vasilije Ostroški“, u kojoj i sada primjenjujem znanje i trodecenijsko iskustvo. Biljnu farmaciju smo, potom, razvili i u manastirima Ćelija piperska, Rijeka Crnojevića i Duljevo, u kojima su i medicinski obrazovane monahinje. Prvo sam stare manastirske recepture naučno provjerila i formirala nove za gotovo stotinu blagotvornih preparata. Sve recepture su pažljivo i dugo provjeravane, dok smo dobili stabilne preparate – objašnjava dr Bojović, dodajući da se ovdje „radi po starinskim farmaceutskim metodama, ali uz naučno provjeren sastav, mikrobiološku ispravnost i stabilnost proizvoda“.

Biljni ljekovi

Napominjući da naš narod nema naviku da koristi biljne preparate u preventivi i liječenju, dr Bojović savjetuje: „Ako redovno koristite čajeve, med i kapi za imunitet, ojačaće vam organizam, a i kod lakših oboljenja efikasno pomažu biljni preparati… Dok u Evropi bez nevolje ne posežu za sintetskim lijekom, već ga prirodnim zamjenjuju, kod nas se odmah otrči po sintetske (vještačke) ljekove. Naravno da i oni imaju mjesta u liječenju i nezaobilazni su kod mnogih bolesti, ali ih treba koristiti kada prirodni nijesu efikasni, a ne i za najmanje zdravstvene probleme. Kod obične upale grla, recimo, dovoljno je uzimati propolis kapi, čaj za grlo, med za imunitet i oriblete revite“.

– Uz prirodne preparate, organizujemo i stručne konsultacije, ali me, nažalost, niko nije pitao šta da koristi preventivno. Pretežno dolaze zbog teških oboljenja, kad više nema lijeka u bolnici. Ipak, sve je više ljudi koji cijene darove prirode, a naročito turisti koji obidju hram Hristovog vaskrsenja ne mimoidju ni apoteku „Sveti Vasilije Ostroški“ – priča Bojović, dodajući da je Crna Gora na prvom mjestu po broju zastupljenih biljaka prema površini (više od tri hiljade vrsta, od kojih 400 ljekovitih i 50 endemičnih), medju kojima su najljekovitije: lincura, borovnica, pelim (žalfija), kopriva, glog, uva, kleka, vrijesak, kantarion, planinski čaj.

To blago se, medjutim, zanemarljivo koristi, naročito od kada je propalo „Eksportbilje“ u Risnu, zahvaljujući kojem je nekada bio razvijen otkup i prerada ljekobilja. Sada se, pak, otkupljuje krajnje nestručno i neorganizovano, a raznorazni travari najčešće na osnovu nestručnih knjiga sastavljaju meleme a da ne poznaju hemijski sastav, niti farmakološko djelovanje. Tri decenije sam provela radeći i učeći o ljekovitom bilju do doktorske disertacije i ne mislim da sve znam o ljekobilju – kaže Bojović, upozoravajući da se „otkup mora vršiti pod stručnim nadzorom i od države kontrolisano, a preventivom i liječenjem ljekovitim biljem mogu se baviti samo farmaceuti, koji pored medicine jedini izučavaju nauku o biljkama i njihovom hemijskom sastavu“.

Ručna priprema melema

– Dok se u industriji 500 litara neke kapi automatizovano dobiju za tri dana, u biljnoj apoteci se dva litra pripremaju dvostruko duže, a takav odnos je i u proizvodnji neke kreme mašinski i pistilom (tučkom). Naravno da i industrijski i naši preparati moraju da zadovoljavaju propise, samo što su naši čisto prirodni i pripremaju se na nivou ručnog rada – objašnjava dr Bojović.

Ugrožene lincura i borovnica

– Borovnica je izvor antocijana i upijač svih otrova u organizmu. Jako je dobra za krvne sudove, vid i još mnogo šta, ali se uništava branjem grebenima. Uništavaju i lipu kresanjem grana radi cvjetova za čaj, a još više je ugrožena lincura, koja pospješuje lučenje želudačnih sokova i cirkulaciju. Ljudi je krampom iskopaju i umjesto da vrh korijena vrate u zemlju radi produženja vrste, ostave „kratere“ u kojima više lincura ne niče – upozorava dr Bojović.

Receptura igumana Lazara

– Iguman ostroški Lazar imao je od svog djeda recept za melem za dekubitis i varikozne vene. Monahinje su ga čuvale u frižideru, jer nije bio stabilan. Sada smo napravili blagotvoran preparat, koji traje preko dvije godine – kaže dr Bojović i navodi slučaj jednog dječaka, kome je zbog uganutog zgloba ortoped stavio gips: „Noga je počela da otiče i roditelji su skinuli gips. Nije pomogao ni sportski terapeut. Ja natopim gazu travaricom, pa naspem zeleno ulje i preko melem za rane „stefalas“ i – poslije tri sata ni otoka ni modrice“.

Komšinica uvjerljivija od doktora

– Ljudi često traže preparat zato što im je rekla komšinica da joj je pomoglo, a to, inače, nema veze sa njegovim problemom. Uzalud objašnjavam da to kod njega, čak, može izazvati negativne posljedice. Jači je savjet komšinice, a još ako su pročitali u novinama ili, još gore, na internetu… Neka stara žena iz okoline Skadarskog jezera se pojavila sa nekom biljkom navodno ljekovitom za bubrege. Ja objašnjavam klijentu da ta biljka po sastavu šteti drugome, ali ne prihvata – priča dr Dragica Bojović.