Bolovi u leđima: Uzroci, dijagnoza i najučinkovitiji načini liječenja mišićno-koštanih problema
Uzrok i pojavljivanje bolova u leđima
Bol u kostima i mišićima, naročito u slabinskom dijelu leđa, među najčešćim je zdravstvenim problemima nakon prehlade. Ova bol najčešće se javlja prilikom saginjanja, ustajanja, podizanja tereta i drugih fizičkih aktivnosti. Najčešće pogađa ljude između 20 i 40 godina, dok je kod starijih osoba bol intenzivniji. Poslovi koji podrazumijevaju podizanje, saginjanje, okretanje ili dosezanje visoko postavljenih stvari povećavaju rizik od nastanka problema. Često bol nastaje i bez jasnog razloga, čak i zbog jednostavnih pokreta koji opterećuju leđa.
Mišićno-koštana bol i faktori rizika
Bol uzrokuju male povrede mišića, ligamenata ili zglobova, a doprinosi joj loše držanje tijela, oslabljeni trbušni mišići te psihički i društveni faktori poput stresa. Fibromijalgija, stanje koje izaziva bolove u mišićima i zglobovima, također može biti uzrok bola u leđima. Bol je često teško precizno lokalizovati, pojačava se nakon odmora ili dužeg sjedenja, često je praćena ukočenošću, grčevima i ograničenim pokretima. Može biti jaka ili umjerena, povremena ili učestala, pojavljujući se postepeno ili naglo.
Dijagnoza bolova u leđima
Postavljanje dijagnoze započinje detaljnom anamnezom i kliničkim pregledom, uz rendgenski snimak lumbalnog dijela kičme. Savremenim metodama poput kompjuterizirane tomografije (CT) i magnetne rezonance (MR) značajno je poboljšana preciznost dijagnostike. Laboratorijske pretrage i elektromioneurografija (EMG) pomažu u otkrivanju oštećenja živaca uslijed pritiska.
Metode liječenja
Liječenje može trajati od nekoliko nedjelja do mjeseci ili čak godina, a primjenjuju se konzervativni i hirurški postupci u akutnim i hroničnim fazama. Cilj terapije je ublažavanje bola, uklanjanje uzroka problema te sprječavanje ponovnog javljanja bolesti. Koriste se analgetici, nesteroidni antireumatici i kortikosteroidi. Fizikalna terapija u hroničnoj fazi dovodi do značajnog poboljšanja. Toplota pomaže u opuštanju mišićne napetosti i smanjenju bola, dok masaža povećava protok krvi i smanjuje grčeve. Ako neoperativni tretmani ne daju rezultate, neurohirurg može procijeniti potrebu za hirurškim zahvatom.
Facebook
Twitter
Linkedin