Društveni umor kao ključni faktor gojaznosti: Kako neravnoteža unutrašnjeg sata utiče na zdravlje

Društveni umor i njegov uticaj na zdravlje

Društveni umor predstavlja sindrom koji nastaje kao posledica nesklada između unutrašnjeg biološkog sata organizma i stvarnih zahteva svakodnevnog života. Nova studija Minhenskog univerziteta ukazuje da upravo ovaj sindrom doprinosi širenju epidemije gojaznosti. Profesor Til Reneberg ističe da se radi o novom fenomenu koji odražava sve veću neravnotežu između prirodnog ritma spavanja i društvenih obaveza.

Društveni umor izaziva hroničan umor, nedostatak sna, i često dovodi do povećane upotrebe cigareta, alkohola i kofeina. Ljudi se sve češće bore sa time da usklade svoj biološki sat, koji je regulisan prirodnom smjenom svetlosti i tame, sa zahtevima posla i škole.

Podaci o spavanju i gojaznosti

Renebergov istraživački tim prikupio je podrobne podatke o obrascima spavanja, visini i težini učesnika u periodu od deset godina, kreirajući bazu koja će služiti za pravljenje globalne mape spavanja. Analize pokazuju da osobe sa izraženim društvenim umorom češće imaju prekomernu telesnu težinu, što upućuje na to da ovaj sindrom direktno povećava rizik od gojaznosti.

Preporuke za zdraviji život

Istraživači naglašavaju važnost prilagođavanja radnog i školskog rasporeda kako bi se smanjila neravnoteža unutrašnjeg i spoljašnjeg sata. Takođe, preporučuju više izlaganja dnevnoj svetlosti, boravak na otvorenom ili makar sedenje pored prozora. Pomjeranje unutrašnjeg sata usled odsustva prirodnog svetla vodi do kašnjenja spavanja, rezultirajući kroničnim umorom.

Budjenje uz budilnik postao je nov i stresan element života, pojašnjava Reneberg, što znači da mnogi ne spavaju dovoljno. Kvalitetan i dovoljan san nije gubitak vremena, već ključ za bolji radni učinak i kvalitetnije slobodno vreme sa porodicom i prijateljima.