Epilepsija: Uzroci, simptomi, vrste i dijagnoza epileptičkih napada koje morate znati

Šta je epilepsija i šta izaziva epileptički napad?

Epilepsija je hronično neurološko stanje obilježeno ponavljanjem epileptičkih napada. Epileptički napadi se mogu javiti kod osoba sa epilepsijom, ali i kod onih bez dijagnoze epilepsije, usljed toksičnih, metaboličkih faktora, febrilnosti, apstinencijalnog alkoholnog sindroma i drugih štetnih uticaja. Napad predstavlja kratkotrajnu i stereotipnu promjenu motornih funkcija, ponašanja, senzibiliteta, emocija ili svijesti uzrokovanu abnormalnom električnom aktivnošću neurona u mozgu.

Uzroci i provokativni faktori epileptičkih napada

Epileptički napadi nastaju zbog poremećaja u ravnoteži ekscitatornih i inhibitornih procesa u centralnom nervnom sistemu. Česti faktori koji povećavaju rizik za napade su manjak sna, konzumacija alkohola, hormonske promjene povezane s menstruacijom i upotreba određenih lijekova.

Učestalost i klinička slika epilepsije

Epilepsija pogađa oko 1% stanovništva. Spontani epileptički napad tokom života ima približno 3% ljudi, dok provocirani napadi dostižu oko 5%. Najveća učestalost javlja se u prvoj godini života i kod osoba starijih od 60 godina. Napadi se manifestuju naglo, stereotipno i kratkotrajno, često sa posljedičnim umorom. Uobičajeni simptomi uključuju pomućenje ili gubitak svijesti, konvulzije, mioklonije, ritmičke pokrete očiju i epigastričnu auru.

Dijagnostika i diferencijacija epileptičkih napada

Elektroencefalogram (EEG) je ključni dodatni alat u dijagnostici, mada normalan EEG ne isključuje epilepsiju. Cerebralni snimci računarizovanom tomografijom ili magnetskom rezonancom pomažu pri razjašnjenju uzroka. Neepileptički napadi, koji mogu imitirati epileptičke, nastaju usljed drugih stanja poput sinkopa, hipoglikemije ili intoksikacije.

Klasifikacija epileptičkih napada

Epileptički napadi dijele se na fokalne i generalizovane. Fokalni mogu biti jednostavni ili kompleksni, dok generalizovani uključuju apsansne, miokloničke, kloničke, toničke, toničko-kloničke i atoničke napade.

Najčešći tipovi generalizovanih napada

Apsansni napadi karakterišu iznenadni prekid aktivnosti i prazni, ukočeni pogled, traju nekoliko sekundi. Toničko-klonički ili veliki (grand mal) napadi počinju gubitkom svijesti, jakim grčevima mišića, često praćeni ugrizom jezika, nepravilnim disanjem i posljedičnom konfuzijom. Fokalni napadi izazivaju različite senzorne i motorne simptome koji zavise od zahvaćenog područja mozga.

Epileptički status

Epileptički status predstavlja krizno i dugotrajno stanje u kojem epileptička aktivnost traje 30 minuta ili duže. U većini slučajeva mogu se utvrditi uzroci, dok u ostalim ostaju nepoznati.