Kako klostridija mutira i dovodi do opasnih infekcija u bolnicama - Prevencija i lečenje antibiotika

Mutacije klostridije uzrokuju porast infekcija

Infektolog iz Instituta za infektivne i tropske bolesti KCS, dr Miomir Pelemiš, istakao je da je bakterija klostridija u posljednjoj deceniji značajno promijenila svoj karakter, postajući patogenija, što je dovelo do porasta oboljevanja globalno, uključujući i Srbiju. Klostridija najčešće izaziva prolive nakon dugotrajnog korišćenja antibiotika.

Važnost pravilne upotrebe antibiotika

Dr Pelemiš napominje da je upotreba antibiotika, naročito preventivna, kritična u sprečavanju infekcija. Produženje terapije antibioticima preko propisanog vremena (npr. korišćenje dvadeset dana umjesto deset) može narušiti crevnu floru i prouzrokovati razne bolesti, uključujući i infekciju klostridijom.

Mjere za sprečavanje širenja infekcije

Kada se infekcija pojavi, oboljelog treba izolovati, a osoblje mora striktno primjenjivati higijenske mjere. Pranje ruku sapunom i toplom vodom je najefikasnije za uništavanje klostridijuma, dok alkohol nije dovoljno djelotvoran. Dezinfekcija prostora se izvodi hlorom radi maksimalne efikasnosti.

Rizične grupe i težina bolesti

Teški oblici bolesti, često sa smrtnim ishodom, najčešći su kod starijih pacijenata koji dugo koriste antibiotike i imaju hronične bolesti. Dr Tomica Milosavljević, gastroenterolog u KCS, navodi da je infekcija klostridijom ozbiljan problem poslednjih dvadeset godina, naročito u bolnicama, posebno za starije pacijente poslije operacija ili dužeg bolničkog liječenja.

Prevencija kroz higijenu i adekvatna terapija

Bakterija je čest uzročnik bolničkih infekcija i pored toga što se nalazi u crevima zdravih ljudi u osam do 15 posto slučajeva, problem nastaje uglavnom kod osoba starijih od 65 godina i onih koji uzimaju antibiotike dugo. Terapija koja je dostupna vrlo je efikasna, a odgovornost za kontrolu infekcije leži u održavanju lične i opšte higijene u zdravstvenim ustanovama.