Kako Prepoznati i Lečiti Najčešće Poremećaje Govora i Jezika kod Dece: Vodič za Roditelje

03. September, 2025  •  Ordinacije
Kako Prepoznati i Lečiti Najčešće Poremećaje Govora i Jezika kod Dece: Vodič za Roditelje

Uvod u poremećaje govora i jezika kod dece

Postoji više vrsta govorno-jezičkih poremećaja kod dece koje je važno prepoznati pravovremeno. Roditelji treba da potraže pomoć logopeda pre polaska deteta u školu. Do treće godine, obično dete izgovara sve samoglasnike i oko deset suglasnika, a pravilna izgovorena glasovna forma bez distorzija očekuje se do pete godine.

Razvojni poremećaji govora

Usporen razvoj govora se primećuje do treće-četvrte godine kada dete razume govor, ali koristi gramatički neispravne rečenice. Nedovoljno razvijen govor karakteriše kratka, siromašna i agramatična upotreba jezika kod dece od 6 do 7 godina. Govor nije potpun ako, pored pravilnog izgovora glasova, nisu razvijene jezičke strukture.

Deca sa zakasnelim razvojem govora često imaju poteškoće u izgovoru gotovo svih glasova, verbalnom pamćenju, gramatičkoj pravilnosti i izražavanju.

Stepeni oštećenja govora

Oštećenja mogu varirati od alalije, preko razvojne disfazije do disleksije, disgrafije i mucanja. Alalija je potpuni nedostatak govora, senzorna (dete ne razume govor) ili motorna (teškoće u ekspresiji i govornoj komunikaciji). Motorna alalija može izazvati ćutljivost, nemir, agresivnost i slabiju pažnju, te se ne može sama od sebe prevazići bez logopedske pomoći.

Razvojna disfazija i artikulacioni problemi

Razvojna disfazija podrazumeva da dete ne može da govori ili razume govor prema svom uzrastu. Postoje poremećaji ekspresivnog (nezrela rečenica, nepravilan govor) i receptivnog govora (problemi sa razumevanjem, nemogućnost izvršavanja naloga). Artikulationi problemi nisu primarni poremećaji, ali ne smeju biti zanemareni jer utječu na razvoj jezika.

Dislalija i vrste artikulacionih poremećaja

Dislalija je najčešći govorni poremećaj gde dete nepravilno izgovara glasove, iako su izrazi gramatički pravilni. Poremećaji uključuju: sigmatizam (C, S, Z), rotacizam (R), lambdacizam (L, LJ), kapacizam i gamacizam (K, G), tetacizam i deltacizam (T, D) te tetizam, gde se glasovi zamenjuju drugim.

Mucanje i uticaj nervnog sistema

Mucanje se javlja najčešće između 2 i 4 godine, češće kod dečaka. Nastaje zbog nezrelosti nervnog sistema i intezivnih spoljnih uticaja. Roditelji treba da budu strpljivi i ne pritiskaju dete da brzo govori jer to pogoršava problem.

Disgrafija i disleksija - problemi u pisanju i čitanju

Disgrafija ima karakteristike lošeg rukopisa, neuređene prostora i nečitkih slova. Disleksija otežava čitanje i povezivanje slova, uz greške i dezorijentaciju kod dece. Ovi poremećaji često počivaju na osnovnom govorno-jezičkom problemu.

Značaj pravovremenog prepoznavanja i rada sa decom

Važno je rano otkriti i raditi na govorno-jezičkim teškoćama, jer između druge i pete godine mozak je najplastičniji. Roditelji ne bi smeli forsirati dete da radi ono što nije spremno, već treba koristiti jednostavan govor prilagođen detetovom razumevanju.