Kako prepoznati i liječiti povrede bubne opne: simptomi, uzroci i savjeti za ORL pregled

Uzroci povreda bubne opne

Povrede bubne opne mogu nastati uslijed mehaničkog djelovanja, hemijskih supstanci ili toplinskih oštećenja. Najčešći uzroci uključuju vađenje stranih tijela iz spoljašnjeg ušnog kanala, nepažljivo ispiranje uva, upotrebu oštrih predmeta poput igle ili šibice za čišćenje uva, nasilno duvanje Eustahijeve tube, zapadanje toplih kapljica rastopljenog metala, te opekotine ili korozije izazvane hemijskim supstancama. Takođe, povrede mogu nastati zbog frakture piramide, barotraume usljed nagle promjene atmosferskog pritiska (npr. spuštanje u avionu), ili jakih zvukova u blizini uha. Indirektno, naglo povećanje pritiska vazduha u spoljašnjem kanalu, kao što je udarac po uhu ili eksplozija, može izazvati ruptura bubne opne.

Simptomi i klinička slika

Obično se povreda bubne opne manifestuje jakim bolom u trenutku pucanja opne, moguće je prisustvo krvi u spoljašnjem ušnom kanalu, te zujanje u uhu i blago smanjenje sluha. Nekada može biti prisutna i vrtoglavica koja najčešće prolazi spontano. Tokom otoskopskog pregleda, vidi se rupture bubne opne, najčešće u zadnjem dijelu pars tensa, sa neravnim, rečkastim i krvlju podlivnim ivicama, dok je ostatak opne nepromijenjen.

Dijagnoza i liječenje

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamneze, kliničke slike i ORL pregleda uključujući otoskopiju i ispitivanje sluha. Liječenje se fokusira na prevenciju sekundarne infekcije pomoću antibiotika i primjene sterilnih zavoja u uvu. Rupture često spontano zarastaju, ali ako ne dođe do potpunog zacjeljenja, neophodna je miringoplastika. Važno je izbjegavati ispiranje uva i uklanjanje koaguluma iz uha kako se ne bi pogoršao tok zarastanja.