Koliko su aflatoksini u kukuruzu i mleku zaista opasni po zdravlje ljudi i životinja u Srbiji?

Uzroci pojave aflatoksina u kukuruzu

Suša koja je zadesila Srbiju prošlog ljeta bila je glavni faktor za pojavu aflatoksina u kukuruzu. Dvije gljive, Aspergillus flavus i Aspergillus parasiticus, često su prisutne u zemljištu i zraku, a štetu prave samo u specifičnim uslovima visokih temperatura, duge suše te velikih temperaturnih oscilacija. Ove gljive proizvode kancerogene toksine kad se spor iz zraka slegne na zrna kukuruza i uz veliku vlagu u skladištima duže vrijeme ostanu na njemu.

Mjere zaštite proizvođača

U takvim ekstremnim uslovima, proizvođači nisu mogli mnogo da učine za zaštitu roda. Ipak, tokom skladištenja mogla se vršiti selekcija i odvajanje zdravog od one kontaminirane robe. Kontrola velikih količina kukuruza otežava adekvatnu separaciju problematičnih zrna.

Utjecaj aflatoksina na životinje i prenost u mlijeko

Aflatoksini, posebno B1, su vrlo kancerogeni, ali u tijelu životinja dolazi do djelomične razgradnje u manje opasan aflatoksin M1. Životinjski enzimi pomažu u smanjenju toksičnosti. Aflatoksin M1 može dospjeti i u mlijeko, međutim, prolazi kroz promjene koje smanjuju njegovu opasnost.

Bezbijednost mliječnih proizvoda i mesa

Uprkos strahu zbog povišenog nivoa aflatoksina u nekim vrstama mlijeka i njihovom povlačenju sa rafova, kiselo mlijeko, jogurt i sirevi su sigurni jer kiselo-mlečne kulture sprečavaju opstanak toksina. Meso koje konzumiramo uglavnom je mišićna masa u kojoj je rizik od aflatoksina minimalan, dok su unutrašnji organi potencijalno više izloženi, ali rijetko se konzumiraju.

Izlučivanje i rizik za ljude

Od unesenih aflatoksina dio se izlučuje mokraćom, dok ostatak ostaje u organima. Ipak, dolazi do nakupljanja samo ako se uzimaju znatne količine u dužem vremenskom periodu. Prema stručnjacima, normalan unos mlijeka ne predstavlja značajan rizik po zdravlje ljudi u Srbiji.