Neuromijelitis optica: Simptomi, dijagnoza i težak tok bolesti sa lezijama optičkih živaca i kičmene moždine

03. September, 2025  •  Ordinacije
Neuromijelitis optica: Simptomi, dijagnoza i težak tok bolesti sa lezijama optičkih živaca i kičmene moždine

Šta je neuromijelitis optica?

Neuromijelitis optica je bolest koja obuhvata bilateralno oštećenje optičkih živaca i transverzalnu mijelopatiju, odnosno upalu kičmene moždine. Tačan uzrok nastanka nije poznat, a bolest se može javiti u bilo kojem životnom dobu, od 5 do 65 godina, podjednako kod muškaraca i žena. Često je praćena povišenom temperaturom.

Klinička slika i simptomi

Bolest obično počinje zahvatajući optičke nerve ili kičmenu moždinu sa jednakom učestalošću. Oštećenje vida može varirati od sniženja oštrine do potpune amauroze, odnosno slepila, koje se u većini slučajeva javlja sukcesivno na oba oka. Kod 15% pacijenata ostaje jednostrano. Pregled vidnog polja često otkriva ispad polovine vidnog polja, centralne skotome ili kolorno slepilo. Prisutni mogu biti i edem očnog živca ili atrofija, mada pregled oka može biti i normalan.

Lezije kičmene moždine obično se javljaju kao akutna transverzalna mijelopatija, praćena bolom u leđima, utrnulošću nogu, slabosti ekstremiteta, pa čak i potpunom paralizom te gubitkom kontrole nad sfinkterima. U težim slučajevima, bolest može imati ascedentan tok što je često fatalno.

Komplikacije i tok bolesti

Pojava cerebralnih simptoma kao što su epileptični napadi, afazija, glavobolja i konfuza može ukazivati na prelazak u akutni diseminovani encefalomijelitis. Tok bolesti može biti monofazni kod trideset posto pacijenata, dok drugi imaju remisivni, ali postepeno pogoršavajući tok. Respiratorna paraliza je česta i može dovesti do smrtnog ishoda. Prognoza varira od brzog pogoršanja do potpunog oporavka, iako u otprilike polovini slučajeva bolest završava letalno.

Dijagnostika i lečenje

Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike i analize likvora gde se mogu naći različiti nalazi, uključujući pleocitozu i hiperproteinorahiju, ali ponekad i normalne vrednosti. Nuklearna magnetna rezonanca glave obično ne pokazuje promene, dok se u kičmenoj moždini vide lezije duže od tri spinalna segmenta.

Ne postoji specifičan tretman zbog nepoznate etiologije bolesti. Kortikosteroidi se koriste, ali sa ograničenim uspehom, dok se uglavnom primenjuje simptomatska terapija.