Sve što morate znati o akutnoj leukemiji: Lečenje, podrška i značaj donacija matičnih ćelija u Srbiji
Povodom Svjetskog dana borbe protiv akutnih leukemija održano predavanje u Beogradu
U Beogradu je 21. aprila održano predavanje pod nazivom "Šta znamo o akutnoj leukemiji, kako se ona liječi i kako možemo pomoći", koje su organizovali Udruženje Leuka i Rotary klub. Predavanja su održali prof. dr Ana Vidović sa Klinike za hematologiju UKC Srbije, prim. dr Zorana Andrić sa Instituta za transfuziju krvi Srbije i Predrag Slijepčević, predsjednik Udruženja Leuka.
Važnost informisanja i podrške u borbi protiv akutnih leukemija
Zbog porasta broja oboljelih od akutnih leukemija, važno je podići svijest o mogućnostima liječenja i potrebi podrške zdravih osoba. Akutne leukemije spadaju među najsloženije bolesti za liječenje. Predrag Slijepčević, sam preživjeli pacijent, naglasio je koliko je suštinska podrška zajednice i saosjećanje prema osobama sa ovom bolešću.
Vrste i liječenje akutnih leukemija
Akutne leukemije predstavljaju zloćudne bolesti krvnih ćelija i koštane srži. Postoje dvije glavne vrste: akutna mijeloidna leukemija koja pogađa najčešće osobe starije od 60 godina, i akutna limfoblastna leukemija koja je češća kod djece. Liječenje je izazovno i obuhvata hemoterapiju, ciljana biološka terapija, te, kada je moguće, transplantaciju koštane srži.
Transplantacija matičnih ćelija i važnost registra donora u Srbiji
Transplantacija koštane srži uspješno se obavlja u Srbiji, ali nije pogodna za sve pacijente. Prof. dr Vidović ističe da je neophodna i biološka terapija koju fondovi moraju podržati. Registar davalaca matičnih ćelija je međunarodna baza koja ublažava potrebu za odlascima u inostranstvo. Međutim, pronalaženje odgovarajućeg donora zbog jedinstvenog HLA profila može biti zahtjevno, jer postoji velika šansa da je jedini podudarni donor u svijetu jedna osoba.
Apel za registraciju donora matičnih ćelija
U Srbiji je registrovano oko 13.000 potencijalnih donora, ali je neophodno proširiti ovu mrežu s ciljem povećanja šansi za pronalazak podudarnog donora. Registracija je jednostavna, podrazumijeva uzimanje uzorka krvi i popunjavanje upitnika, a mogu se registrovati zdrave osobe od 18 do 60 godina, sa idealnim dobi do 45 godina.
Bezbednost davanja matičnih ćelija
Davanje matičnih ćelija je siguran proces sa minimalnim nuspojavama koje su uglavnom ograničene na blagi bol na mjestu uboda. Donatori se obično oporave za desetak dana. Podrška i sigurnost davaoca su prioritet, a nijedan postupak neće ugroziti zdravlje donora.
Facebook
Twitter
Linkedin