Sve što treba znati o limfogranuloma venereum: simptomi, dijagnoza i efikasno liječenje hlamidijske infekcije

03. September, 2025  •  Ordinacije
Sve što treba znati o limfogranuloma venereum: simptomi, dijagnoza i efikasno liječenje hlamidijske infekcije

Uzrok i prenos infekcije

Limfogranuloma venereum (LV) izaziva Chlamydia trachomatis, serotipovi L1, L2 i L3. Hlamidije prodiru samo kroz oštećenu kožu ili sluzokožu, najčešće preko mikrooštećenja na genitalijama, što predstavlja ulazna vrata infekcije.

Klinički tok bolesti

Bolest ima rane i kasne faze. Inkubacija traje od 10 do 30 dana, ali ponekad i duže. U ranoj fazi pojavljuje se primarna lezija u vidu papule koja brzo prelazi u vezikulu, a zatim u eroziju ili plitku ulceraciju, najčešće lokalizovanu na genitalijama. Kod muškaraca je na spoljašnjim genitalijama, dok kod žena može biti i u vagini ili na cerviksu. Primarna lezija je bezbolna i često prolazi nezapaženo jer se povlači za nekoliko dana.

Regionalni limfadenitis je ključan simptom i javlja se 2 do 4 sedmice nakon pojave lezije. Muškarci najčešće imaju zahvaćene ingvinalne limfne žlijezde, a žene ilijakalne i anorektalne. Limfne žlijezde se postepeno povećavaju, srastaju međusobno i sa kožom iznad njih, što može dovesti do oticanja, crvenila ili ljubičaste boje kože. Dolazi i do nastanka fistula koje luče obilnu tečnost. Mogu se javiti i opšti simptomi poput slabosti, gubitka apetita, pojačanog znojenja i bolova u zglobovima i mišićima. Posle 8 do 12 sedmica proces se smiruje, a na mjestima fistula ostaju fibrozni ožiljci.

Kasni stadijum

Kasne promjene nastaju tri do deset godina nakon infekcije zbog širenja sa limfnih žlijezda na okolna tkiva. Ovaj stadijum je češći kod žena i zahvata genitalno, analno i rektalno područje. Najčešće se javlja elefantijaza penisa ili vulve zbog limfnog zastoja, često praćena hroničnim bezbolnim ulceracijama. Mogu se javiti i uretrovaginalne i retrovaginalne fistule te oboljenja okolnih organa. Anorektalne lezije se manifestuju kao proktitis, strikture rektuma, perirektalni apscesi i razne fistule, što utiče na pogoršanje opšteg stanja pacijenata.

Dijagnostika

Dijagnoza se zasniva na anamnezi (posebno na boravku u tropskim područjima), karakterističnim simptomima i potvrđuje laboratorijskim metodama poput reakcije vezivanja komplementa, kultivacije uzročnika, mikroskopskog pregleda iz gnojnih razmaza i Freievog intradermalnog testa.

Lečenje

Terapija uključuje primjenu antibiotika kao što su doksiciklin, tetraciklin i eritromicin tokom 10 do 14 dana, što efikasno liječi hlamidijske infekcije koje izazivaju limfogranuloma venereum.