Uzroci i efikasno liječenje afti: Stres, prehrana i kortikosteroidi u fokusu

Uzrok nastanka afti

Uzrok pojave afti i dalje nije potpuno razjašnjen. Neke teorije tvrde da Streptococcus sanguis djeluje kao strani antigen u njihovom nastanku, dok su starije hipoteze povezivale HSV virus s ovom bolešću. Smatra se da je afta uzrokovana imunološkim odgovorom na određeni antigen. Mogući okidači su anemije, manjak folata i vitamina B12, hormonalne promjene poput menstruacije, stres i lokalna povreda sluznice. Postoji i nasljedna sklonost pojavi afti.

Faktori i okidači

Stres često izaziva pojavu afti, kao i hronične infekcije u tijelu, poput upala zuba, grla, nosa ili sinusa. Svi ovi faktori mogu dovesti do stvaranja aftoznih lezija.

Klinički oblici afti

Postoje tri primarna tipa afti: 1) Aphthae minores su najčešće manje lezije, plitke erozije <10 mm sa bolom i široko zastupljene kod pacijenata. 2) Aphthae maiores su dublje i veće od 1 cm, sa izraženim bolom, mogu trajati i do više sedmica, često ostavljaju ožiljke. 3) Aphthae herpetiformes su sitne, brojne lezije nalik onima kod herpes simpleks virusne infekcije, iako nemaju veze s HSV.

Dijagnostika i liječenje

Dijagnoza uključuje klinički pregled i laboratorijske testove krvi (kompletna krvna slika, nivo gvožđa, folata, vitamina B12). Habitualne afte zahtijevaju i analizu imunološkog statusa. Male afte obično prolaze same u roku od dvije sedmice bez ožiljaka. Terapija uključuje lokalne kortikosteroide za smanjenje upale, anestetike za ublažavanje bola i antiseptike za sprečavanje sekundarne infekcije. Kod većih lezija primjenjuje se perilezijska aplikacija kortikosteroida ili sistemska kortikoterapija. Moderni pristupi uključuju i lijekove kao što su dapson i talidomid. Prevencija se zasniva na korekciji nutritivnih deficita i smanjenju stresa uz eventualnu upotrebu anksiolitika.