Ambulanta medicine rada

Osnovna djelatnost Medicine rada su preventivni pregledi zaposlenih. U dogovoru sa kompanijama, služba Medicine rada organizuje prethodne, periodične i vanredne (ciljane) preglede zaposlenih i predlaže preventivno-profilaktičke mjere zaštite radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom. Takodje predlaže mjere za unapredjenje zdravlja, životne i radne sredine zaposlenih.

Prva medjunarodna konferencija koja se bavila zaštitom zdravlja radnika održana je u Berlinu 1890. godine, nakon čeka sliedi osnivanje Medjunarodnog udruženja za radno zakonodavstvo (1900), zatim, Medjunarodnog ureda za radnička pitanja (1906) i Medjunarodne organizacije rada (1919) sa sjedištem u Ženevi. Prvi medjunarodni kongres za profesionalne bolesti održan je u Milanu 1906. godine, kada je osnovana i Stalna medjunarodna komisija za medicinu rada. Na VI medjunarodnom kongresu, koji je održan u Lionu 1929. godine, usvojen je termin „medicina rada“ za djelatnost koja obuhvata cjelokupnu problematiku zaštite zdravlja radnika. Godine 1963. osnovano je Jugoslovensko udruženje za medicinu rada. Tada je održan i Prvi jugoslovenski kongres medicine rada. U našoj zemlji danas medicina rada je integralni dio organizovane zdravstvene djelatnosti sa osnovnim zadatkom da zaštiti i unaprijedi zdravlje radnika. Ona je komponenta primarne zdravstvene zaštite sa ostvarenim jedinstvom preventivne i kurativne medicine (osnovna funkcija medicine rada jeste preventivna). Osnovni metodološki princip u radu jeste rad dispanzerskog tipa sa težnjom da služba medicine rada obuhvati sve zaposlene.

Za radnike kod kojih je kod preventivnih pregleda utvrdjeno da njihovo zdravstveno stanje ne odgovara zahtjevima radnog mjesta, služba medicine rada predlaže upućivanje na dodatne preglede i rehabilitacione mere, a po potrebi i upućivanje na Invalidsku komisiju, radi procjene preostale radne sposobnosti.

Radno mjesto je često potencijalno opasno okruženje. Profesionalna opasnost za zdravlje i sigurnost na radu često zahvata veliki broj zaposlenika. Prema nekim procjenama 30-50% zaposlenika izloženo je nepovoljnim fizičkim, hemijskim ili biološkim faktorima, prekomjerno teškom fizičkom radu ili nepovoljnim ergonomskim radnim uslovima. Poseban je problem psihološko opterećenje radnog mjesta koje može prouzrokovati stresne simptome.

Uz postojeće zdravstvene probleme radnog okruženja u neposrednoj budućnosti će se pojaviti i novi problemi vezani uz nove opasne tehnologije, nove fizičke i hemijske uzročnike u radnom prostoru, koji će biti još više izraženi zbog tendencije starenja radničke populacije, te upošljavanja posebno osjetljivih skupina (hronični bolesnici, hendikepirane osobe).

Medicina rada je u svom razvitku prolazila kroz brojne razvojne faze - od rudimentarnih začetaka proizašlih iz prvih nedovoljno definisanih spoznaja da odredjeni poslovi dovode do specifičnih zdravstvenih opasnosti, pa do definisane naučne discipline. Njen razvoj je bio uslovljen sa jedne strane razvojem nauke, posebno medicine, a sa druge strane novim društveno-ekonomskim odnosima i razvojem proizvodnje.

Za uspješan rad u uslovima moderne tehnologije potrebni su zaposlenici zadovoljavajućeg tehničkog znanja, ali i dobre fizičke i psihičke kondicije i očuvanog zdravlja. Novi zaposlenici, često nenaviknuti na nove uslove rada i života, bez radnog iskustva i sigurnosne obučenosti, teško se privikavaju, što se može odraziti i na njihovo zdravstveno stanje, posebno u pogledu pojave povreda pri radu i obolijevanja, što ima za posljedicu odsutnost sa posla (apsentizam). Pri zapošljavanju novih radnika treba u prvom redu obratiti pažnju prilagodjavanju njihovih fizioloških i psiholoških karakteristika radnim uslovima, tj. prilagodjenosti čovjeka specifičnom radnom mjestu, ali i prilagodjenosti radnih uslova karakteristikama čovjeka na tom radnom mjestu.

Da bi se udovoljilo svemu spomenutom, zdravstvena zaštita radnika treba biti izrazito multidisciplinarna aktivnost, pa su u nju uključene različite discipline, npr. fiziologija rada, psihologija rada, patologija rada, ocjenjivanje radne sposobnosti, ekologija rada, ergonomija i socijalna zaštita.