Savremena medicina danas ne može da se zamisli bez laboratorijske dijagnostike, koja je veoma važna za brzo otkrivanje bolesti i za što uspješnije liječenje, praćenje toka bolesti i izlječenje. Brzina odredjivanja i tačnost analiza su veoma uznapredovali zadnjih godina sa razvojem novih tehnologija, robotike i on-line obavještavanja. Moderno opremljena laboratorija je osnovni faktor za brzo i tačno postavljanje dijagnoze.

Laboratorijska dijagnostika je veoma bitna smjernica u odredjivanju dijagnoze kod različitih vsta siptoma i oboljenja. Bez nje je danas nemoguće zamisliti ljekarski pregled, jer ona predstavlja polaznu tačku od koje kreće svaki ljekar.

Konstantni stres, nervoza i nedostatak sna koji odlikuju savremeno doba česti su uzroci raznih bolesti. Zbog toga je posljednjih godina povećana svijest kod ljudi o značaju zdravog načina života. Pored fizičke aktivnosti, pravilne ishrane, obavezni su i redovni ljekarski pregledi, jer, na taj način bolest može da se otkrije u početnoj fazi, kada je i najveća šansa za uspešno liječenje.

Laboratorijska dijagnostika je ključni dio u pretragama, kada je skrining zdravlja u pitanju.

Još su u starom Egiptu i Mesopotamiji, ljekari su svoje dijagnoze zasnivali na posmatranju, ali i na ispitivanju pacijenata. Tako je najstariji poznati test sa urinom obavljen još 400. godine prije Nove ere, a izvodjen je, vjerovali ili ne, prosipanjem urina na tlo i utvrdjivanjem da li privlači insekte.

I sam Hipokrat, koji se smatra “ocem medicine” isticao je značaj ispitivanja tjelesnih tečnosti kod čovjeka, te je uspio da poveže krv u mokraći sa nepravilnim funkcionisanjem bubrega.

Sa otkrićem mikroskopa u 17. vijeku razvija se i laboratorijska dijagnostika. Već do sredine 1800-tih, uvedeni su laboratorijski testovi za otkrivanje tuberkuloze, kolere, tifusa i difterije. Sve ovo je uslovilo dalji napredak na ovom polju.

Laboratrijska dijagnostika - značaj

Laboratorija obuhvata pregled krvi, mokraće, sperme, stolice, briseva i pljuvačke, kako bi se utvrdilo zdravstveno stanje pacijenta. Zahvaljujući njima i na osnovu dodatnih specijalističkih pregleda, ljekar može da postavi pravilnu dijagnozu ili da otkloni sumnju u postojanje bolesti.

Laboratorijska dijagnostika je značajna i za praćenje toka bolesti, prognoze bolesti, kao i praćenja efikasnosti primijenjene terapije.

Takodje, prilikom zapošljavanja, poslovi na pojedinim pozicijama, kao što su policija, vojska, vatrogasci itd, zahtijevaju i laboratorijsku analizu. Laboratorijske analize krvi mogu da budu i dio sudskih dokaza i ključni faktor u otkrivanju počinioca krivičnog djela.

Prema stepenu hitnosti laboratorijska dijagnostika se dijeli u tri kategorije:

  • Pretrage prve kategorije (vrlo hitne pretrage) zahtijevaju rezultate u najkraćem mogućem vremenu. Naime, u prvim minutima prilikom prijema pacijenta oni su presudni za utvrdjivanje liječenja.
  • Pretrage druge kategorije (hitne pretrage) uključuju širok raspon pretraga čiji rezultati moraju biti na raspolaganju nakon što se završe najhitnije analize.
  • Pretrage treće kategorije (uslovno hitne pretrage) se vrše nakon stabilizacije pacijenta.

Ljekari preporučuju da se preventivna laboratorijska dijagnostika radi na svakih 6 mjeseci. Ukoliko ne postoje hronične bolesti laboratorijska dijagnostika se obavlja dva puta godišnje preventivno. Za većinu analiza nije potrebna nikakva priprema, ipak, postoje odredjeni savjeti, kako bi rezultati bili vjerodostojini. Tako na primjer, prije davanja krvi ne treba unositi hranu u periodu od dvanaest sati i potrebno je izbjegavati težak fizički napor, dok za davanje brisa ili pljuvačke nije poželjno pranje zuba.