Radiologija je grana medicine koja se bavi prikupljanjem snimaka organa i tkiva, radi dijagnostifikovanja ili liječenja bolesti ili poremećaja.

 

 

Šta radiolog radi?

Radiolog je ljekar koji saradjuje sa drugim specijalistima kako bi pomogao u dijagnostifikovanju i liječenju bolesti i poremećaja, omogućavanjem i tumačenjem snimaka organa i tkiva u tijelu.

Postoje tri tipa radiologije, naime, dijagnostička radiologija koja koristi X-zrake, CAT sken, MRI, ultrazvuk i nuklearna medicina koja omogućava snimke koji se potom analiziraju radi dijagnostifikovanja bolesti ili zdravstvenog problema. Onkološka radiologija, koristi zračenja radi liječenja bolesti kao što su rak, i interventivna radiologija, koja koristi alatke snimanja i za dijagnostifikovanje i liječenje bolesti i poremećaja pomoću x-zraka, ultrazvuka i magnetne rezonance, i na taj način omogućava ljekarima da izvrše medicninske zahvate sa minimalnim invazivnim tretmanima.

Koje bolesti liječi radiolog?

Radiolog se bavi sa brojnim različitim tipovima bolesti i poremećaja, kao što su: abdominalna aortna aneurizma, angina pektoris, upala slijepog crijeva, artritis, hronična obstruktivna plućna bolest, kamen u žuči, divertikulitis, epilepsija,  cistična fibroza, infarkt, prestanak rada bubrega, i benigna hiperplazija prostate. Druge uključuju: gušobolju, lifome, Kronovu bolest, osteoporozu, upalu pluća, karotidnu stenozu, povrede glave, tumore mozga, i kancere dojke, vrata, endometrijalne, jajnične, kolorektalne i prostate.

Koje zahvate koristi radiolog?

Pored procedura koje najčešće koristi radioog, tu se nalaze i ehografija, mamografija, PET sken, radiografija, snimanje magnetnom rezonancom, i sonografija.

Kada pacijent treba da posjeti radiologa?

Obično neki specijalista šalje pacijenta kod radiologa. Posljedična posjeta radilogu će omogućiti pisani izvještaj, koji će onda biti analiziran od strane doktora koji je prepisao analizu.