Amnezija: Uzroci, vrste i kako prepoznati poremećaj pamćenja za efikasno liječenje

Šta je amnezija i vrste pamćenja

Amnezija označava gubitak pamćenja ili potpunu odsutnost sećanja. Klinički se pamćenje dijeli na tri vrste prema trajanju pamćenja: neposredno pamćenje traje nekoliko sekundi i uključuje informacije poput imena ili broja telefona; kratkotrajno ili recentno pamćenje obuhvata sjećanja na događaje od nekoliko minuta do nekoliko dana, kao i sposobnost učenja i reprodukcije novih informacija; dugotrajno pamćenje čuva događaje mjesecima ili čak godinama.

Uzroci amnezije

Amnezija može biti organska uslijed traumatskog oštećenja mozga, promjena u moždanim strukturama, otrovanja, epileptičkih napada, poremećaja cirkulacije ili starenja. Takođe može nastati psihogeno nakon ozbiljnih emocionalnih šokova. Najčešći organski uzroci uključuju potres mozga, nagnječenje ili kontuziju, posljedice davljenja, teške trovanja i degenerativne promjene mozga.

Klinička slika

Kod anterogradne amnezije, nakon povrede glave osoba može djelovati normalno ali ne pamti nove događaje. Ovaj tip amnezije se često javlja nakon potresa mozga i može se kombinovati sa retrogradnom amnezijom. Anterogradna amnezija ukazuje na nemogućnost stvaranja i zadržavanja novih memorijskih slika, što je važno za procjenu težine moždane povrede.

Dijagnoza

Prvi korak u dijagnostici je isključenje organskih uzroka. Nakon detaljnog neurološkog pregleda i ispitivanja pamćenja, rade se laboratorijske analize krvi i cerebrospinalne tečnosti, EEG snimanje, kompjuterizovana tomografija (CT) ili magnetna rezonanca (MR) mozga. Testovi mentalnog statusa, poput minimentalnog testa, koriste se za kvantifikaciju oštećenja pamćenja.

Lečenje

Liječenje amnezije zavisi direktno od uzroka koji je dovelo do gubitka pamćenja. Ukoliko je uzrok moguće ukloniti ili liječiti, pamćenje može potpuno ili djelimično biti obnovljeno. U nekim slučajevima oštećenja ostaju trajna.