Bolne menstruacije

Bolna menstruacija ili dismenoreja označava bol koja se javlja kod menstruacije. Bol se može pojaviti istovremeno sa menstruacijom ili se može javiti 1 do 3 dana prije.

Kako izgledaju bolne menstruacije?

Kod bolne menstruacije, najveći intenzitet boli javlja se 24 sata nakon početka menstrualnog krvarenja te postepeno jenjava nakon 1 do 2 dana. Bol se obično javlja u donjem dijelu stomaka te se može širiti niz bedra i u donji (lumbalni) dio ledja. Obično je ona oštra kao kod tzv. spastičke dismenoreje ili bolne menstruacije praćene grčevima, ali može biti i stalna, tupa, mukla bol kao kod tzv. kongestivne dismenoreje ili menstruacije praćene učestalim bolovima.

Bolne menstruacije ponekad su praćene mučninom, bolom u ljedjima i učestalijim mokrenjem. U težim slučajevima mogu biti praćene povraćanjem i kolapsima. Ponekad se radi o vrlo intenzivnim bolovima koji ometaju svakodnevne aktivnosti i zahtijevaju odsustvo iz škole ili sa posla. Za razliku od drugih bolova u stomaku, pokreti, masaža ili pritisak smanjuju bol kod dismenoreje.

Bolne menstruacije ubrajaju se u najčešće zdravstvene tegobe zbog kojih se žene javljaju svom ginekologu u adolescentnoj dobi. Smatra se da ovakvu bol osjeća 50-60 % žena koje imaju menstruaciju.

Što uzrokuje bolne menstruacije?

Smatra se da bol nastaje zbog prejakog grčenja mišićnog dijela maternice (miometrija) i ishemije – smanjenog dotoka kiseonika, uslovljenim otpuštanjem hemijskih glasnika prostaglandina. Ove materije se normalno stvaraju u sluznici materice (endometriju) i izazivaju kontrakcije materice. Istraživanja su pokazala da su koncentracije prostaglandina peterostruko veće kod ovulacijskih ciklusa u odnosu na anovulacijske (u kojima izostaje ovulacija).

Faktori rizika za izraženije simptome bolnih menstruacija su rana dob prve menstruacije (menarche), duga ili obilna menstruacijska krvarenja, žene koje nisu rodile (nuliparitet), pušenje, dismenoreja u porodičnoj anamnezi i izostanak vježbi.

Podjela bolnih menstruacija

Dismenoreja može biti primarna ili sekundarna. Primarna dismenoreja javlja se u adolescenciji, obično oko godinu dana nakon prve menstruacije (menarche). Kod utvrdjivanja primarne dismenoreje temelj dijagnoze je iscrpna anamneza, a ginekološkim pregledom se, osim izrazite boli u predjelu materice, ne dolazi do drugih nepravilnosti. Primarna dismenoreja obično započinje u adolescenciji, a vremenom i nakon trudnoće slabi.

Sekundarna dismenoreja se, za razliku od primarne, pojavljuje kasnije u životu i podrazumijeva organsku bolest kao razlog nastanka bolnih menstruacija. Najčešći organski razlozi su:

endometrioza - stanje kod kojeg se tkivo endometrija nalazi i izvan šupljine materice
adenomioza - stanje u kojem se djelovi endometrijskog tkiva nalaze duboko u miometriju
fibromi ili miomi
hronična zdjelična upala - bakterijska infekcija koja se proširila na genitalni trakt
cervikalna stenoza - usled konizacije ili drugog zahvata na vratu materice ili
eventualne priraslice zdjelice

Bol kod sekundarne dismenoreje obično se javlja ranije u menstruacijskom ciklusu i traje dulje, te nije praćena mučninom, povraćanjem, proljevom i ostalim simptomima što prate primarnu dismenoreju. Isto tako, sekundarna dismenoreja započinje u odrasloj dobi, ako nije uzrokovana prirodjenim malformacijama ginekoloških organa.

Kako postaviti pravu dijagnozu?

Kvalitetna anamneza uvijek je pola dijagnoze. Doktor treba da se raspita o prvoj menstruaciji te uzeti cjelokupnu menstruacijsku anamnezu o početku, trajanju i količini krvarenja, trajanju ciklusa i postojanju ostale simptomatologije koja prati bol za vrijeme menstruacije.

Ginekološkim pregledom otklanjaju se mogući uzroci sekundarne dismenoreje. Na vulvi, vagini i cerviksu treba isključiti postojanje promjena koje bi veličinom ili lokalizacijom mogle biti uzrok bolnih menstruacija. Palpacijom će se provjeriti javljaju li se bolovi pri pomjeranju vrata materice (cerviksa), dokazati mobilnost materice i isključiti zadebljanje rektovaginalnog septuma, induraciju Douglasovog prostora i zadebljanja uterosakralnih ligamenata.

Ultrazvučnim pregledom zdjelice ginekolog će se orijentisati na postojanje ginekoloških tumora, endometrioze i adenomioze. U tom slučaju će se stvoriti sumnja na sekundarnu dismenoreju.

U slučaju da je ultrazvučni nalaz nedovoljan, moguće je napraviti histerosalpingografiju, histeroskopiju, laparoskopiju, CT i MR, čime će se isključiti bilo kakva povezana organska bolest.

Kako liječiti dismenoreju?

Ako je dokazana sekundarna dismenoreja, potrebno je liječiti osnovnu bolest.

Kod primarne dismenoreje, doktor će u prvom redu bolesnicama savjetovati više odmora, spavanja i redovne vježbe. Pomoći će masaža donjeg dijela ledja i trbuha. Još uvijek mnoge djevojke stavljaju termofor na donji dio stomaka, kao što su im savjetovale majke i bake.

Svakako je potrebno izbjegavati pušenje i konzumaciju alkohola. Promjene u načinu prehrane mogu smanjiti preveliku proizvodnju prostaglandina i uspostaviti ravnotežu. Djelotvornim se pokazala i prehrana siromašna mastima, a bogata omega-3 masnim kisjelinama koju nalazimo u dubokomorskim ribama kao što su losos, tuna ili skuša. Poznato je da zelene namirnice smanjuju intenzitet boli. Dobro je konzumirati žitarice, mahunarke i zeleno povrće kuvano na pari.

Inhibitori prostaglandina sledeća su stepenica u liječenju u slučaju da simptomatsko liječenje ne donosi olakšanje. Nesteroidni antireumatski ljekovi se počinju uzimati 24-48 sati prije početka menstruacije a zatim nastavljaju tokom 1-2 dana. Osim sprječavanja boli, ovi ljekovi smanjuju i obilnost menstruacijskog krvarenja kod bolne menstruacije.

Oralna hormonska kontracepcija primjenjuje se kod polno aktivnih žena koje ne žele zatrudnjeti. Za to vrijeme je snižena sinteza prostaglandina, što rezultira bezbolnošću i pravilnošću ciklusa i menstruacija uz izostanak neželjenih nuspojava.

Spirala sa levonorgesterolom jedna je od metoda liječenja bolnih menstruacija. Kod žena sprječava zadebljanje sluznice materice, stoga oko 50 % korisnica u prvih godinu dana više nema menstrualna krvarenja, a time ni bolove.

Jedna od alternativnih terapija, uz jogu i korišćenje ljekovitog bilja, svakako je i živčana stimulacija akupunkturom. Trenutno je još u eksperimentalnoj fazi, a početni rezultati ukazuju na moguća poboljšanja.

Sabina Galić, dr. med., specijalist ginekologije i perinatologije

Izvor: Plivazdravlje.hr