Cerebralna aneurizma: simptomi, uzroci i najsavremeniji pristupi liječenju moždanih aneurizmi

Šta je cerebralna aneurizma?

Aneurizma označava neprirodno proširenje krvnog suda, dok je cerebralna aneurizma širenje arterije u mozgu. Na bazi mozga nalazi se arterijski splet koji se račvama u mnoge arterije zadužene za prokrvljenost mozga – na tim račvama najčešće nastaju aneurizme.

Aneurizme se mogu pojaviti kod osoba svih dobi, uključujući djecu, ali su najčešće kod odraslih u dobi između 35 i 60 godina, s blažom predispozicijom kod žena.

Razlozi nastanka i vrste aneurizmi

Zid arterije može oslabjeti usljed raznih faktora, što izaziva proširenje koje može imati oblik vreće (sakularna aneurizma, najčešći tip) ili vretena (fuziformna aneurizma). Kako aneurizma raste, formira se vrat kojim je povezana sa arterijom. Male aneurizme često ne ugrožavaju zdravlje, ali veće aneurizme povećavaju rizik od rupture i subarahnoidnog krvarenja, što je izlivanje krvi između mozga i njegovih ovojnica.

Faktori koji mogu ubrzati razvoj aneurizme uključuju pušenje, traumatske povrede glave, unos alkohola i droga, korištenje oralnih kontraceptiva, kao i genetske bolesti poput policističnih bubrega, Marfanovog sindroma, koarktacije aorte i AV malformacija.

Simptomi aneurizme i znaci rupture

Mnogi ljudi s aneurizmom nemaju simptome. Ako aneurizma pritisne okolna tkiva, mogu se javiti glavobolja, duple slike, spušteni očni kapak, bol oko oka, neuralgija trigeminusa i nejednake zenice.

Ruptura aneurizme manifestuje se iznenadnom, izuzetno jakom glavoboljom, mučninom, povraćanjem, ukočenim vratom i poremećajima svijesti do kome. Teški oblici krvarenja dovode do duboke kome i gotovo uvijek završavaju smrtnim ishodom.

Dijagnostika i liječenje

Dijagnoza se postavlja na osnovu neurološkog pregleda, pregleda očnog dna, laboratorijskih testova, ultrazvuka, CT i MR skeniranja, dok je angiografija najpreciznija metoda za otkrivanje aneurizmi.

U slučaju malih, bezazlenih aneurizmi, odluka o hirurškom tretmanu zavisi od veličine, lokacije, rasta i starosti pacijenta. Kod rupture je potrebna hitna stabilizacija i reanimacija, a zatim hirurška intervencija – ugradnja klipova ili endovaskularna embolizacija pomoću spirale ili lateks balona.