Globalna procjena rizika od teške COVID-19 bolesti: Kako osnovna zdravstvena stanja utiču na pandemiju i mere zaštite

Produženje globalne pripravnosti zbog COVID-19

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) produžila je globalnu pripravnost u vezi s pandemijom COVID-19 za još tri mjeseca. Do sada je u svijetu zaraženo 19.200.000 ljudi, a preminulo je 717.000 osoba. Statistički, jedna od pet osoba ima osnovno zdravstveno stanje koje ih čini ranjivim na težu bolest COVID-19.

Rizik na osnovu osnovnih zdravstvenih stanja

Prema globalnoj studiji, oko 1,7 milijardi ljudi širom svijeta ima zdravstvena stanja koja povećavaju rizik od teške COVID-19 infekcije. Istraživači sa London School of Hygiene and Tropical Medicine, predvođeni dr. Andrewom Clarkom, analizirali su podatke iz 188 zemalja. Njihovo istraživanje obuhvata 349 miliona ljudi s visokim rizikom za tešku bolest koja zahtijeva hospitalizaciju.

Studija je pokazala da se rizik znatno razlikuje po uzrastu i polu – samo 1% osoba mlađih od 20 godina, dok gotovo 20% osoba starijih od 70 godina, posebno muškaraca, pripada visoko rizičnim grupama. Iako pristup ne uključuje faktore kao što su etnička pripadnost, siromaštvo ili gojaznost, rezultati pružaju početne smjernice za prioritetne mjere zaštite i vakcinaciju.

Važnost starosne granice i socijalne politike

Određivanje odgovarajuće starosne granice za zaštitu ranjivih grupa mora biti pažljivo balansirano s potrebama ekonomskog ponovnog pokretanja i očuvanja radne aktivnosti. Posebno su ugrožene grupe u zemljama sa starijim stanovništvom, afričkim zemljama pogođenim HIV/AIDS-om i malim ostrvskim nacijama sa visokim stopama dijabetesa.

Procjenjuje se da će samo 4% globalne populacije zaražene COVID-19 zahtijevati hospitalizaciju, što ukazuje na umjereni rizik za većinu sa pridruženim zdravstvenim stanjima. Najčešći rizični faktori uključuju hronične bubrežne bolesti, dijabetes, kardiovaskularne i respiratorne bolesti.

Regionalne razlike i implikacije

Proporcija osoba s barem jednim pridruženim zdravstvenim stanjem varira globalno: u Africi je oko 16%, dok je u Evropi ta brojka 31%. Iako je u Africi manji broj starijih ljudi, rizik od smrtnosti je veći zbog slabije zdravstvene infrastrukture i postojećih bolesti poput HIV/AIDS-a.

Ostrvske države kao što su Fiji i Mauricijus imaju visoke stope hroničnih bolesti, dok su zemlje poput Eswatinija i Lesota suočene s visokim prevalencijama HIV/AIDS-a, što dodatno povećava ranjivost.

Zaključci i razmatranja

Prema analizi, manje od 5% mlađih od 20 godina ima pridružene bolesti, dok taj procenat raste na 66% kod osoba starijih od 77 godina. Takođe, 23% radno aktivnog stanovništva ima barem jedno hronično stanje.

Važno je napomenuti da će vjerovatno samo jedna petina osoba s osnovnim stanjima razviti tešku bolest, ali kvaliteta podataka varira zbog razlika u prijavljivanju u različitim regionima. Takođe, moguće su političke i društvene prepreke izvještavanju o stvarnoj epidemiološkoj slici.