Horioretinitis i Zapaljenski Procesi u Retini: Simptomi, Dijagnoza i Najefikasniji Metodi Lečenja

Zapaljenski procesi u retini i njihova povezanost sa horioretinitisom

Zapaljenje retine veoma rijetko se javlja samostalno. Obično prvo dolazi do zapaljenja sudovnjače (choroiditis), a zatim se proces širi i na retinu, što dovodi do pojave horioretinitisa. Ovaj sindrom predstavlja kombinaciju zapaljenja i sudovnjače i retine.

Etiološki faktori horioretinitisa

Cijela sudovna opna oka, uključujući i retinu, može reagovati na različite uzročnike zapaljenja na sličan način. Mogući uzroci su brojni i uključuju reumatizam, različite fokusne infekcije, virusne infekcije, tuberkulozu, sifilis (lues), infektivne i virusne bolesti, toksoplazmozu, leptospirozu i druge patogene faktore.

Klinička slika i simptomi

Najvažniji subjektivni simptom je smanjenje vida, naročito kada je upalni proces lokalizovan u oblasti žute mrlje (makule). Ako su promjene udaljenije od makule, oštećenje vida je znatno manje izraženo, pa ponekad pacijenti nemaju nikakve primjetne smetnje. Bol nije karakterističan, a spoljašnji pregledi oka ne pokazuju crvenilo niti neke druge vidljive promjene.

Dijagnostički pristup

Dijagnoza se postavlja oftalmološkim pregledom, pri čemu se oftalmoskopijom uočavaju zapaljenska žarišta i ožiljci na očnom dnu. Testiranje vidnog polja često otkriva defekte – skotome – koji odgovaraju oboljelim dijelovima sudovnjače i retine.

Liječenje horioretinitisa

Terapija uključuje primjenu midrijatičkih sredstava kao što je atropin u obliku kapi ili masti, a može se kombinovati sa adrenalinom ukoliko je potrebno. Kortikosteroidi poput kortizona primjenjuju se lokalno ili sistemski u obliku tableta prednizona. Etiološko liječenje zavisi od uzroka: tuberkulozni horioretinitis liječi se tuberkulostaticima (streptomicin, para-aminosalicilna kiselina, rifadin), luetični oblici penicilinom, dok se reumatski procesi tretiraju odgovarajućim terapijama.