Kako pravilna ishrana prije trudnoće obezbjeđuje dovoljan unos joda, folne kiseline i gvožđa za zdrav razvoj bebe

Priprema organizma za trudnoću

Da bi trudnica mogla zadovoljiti povećane potrebe za vitaminima i mineralima tokom trudnoće, idealno je prilagoditi ishranu i početi sa suplementacijom još prije začeća. Fetus od samog početka koristi energiju i hranljive materije majke za svoj razvoj, zbog čega je važno obezbijediti dovoljne rezerve joda, folne kiseline i gvožđa u organizmu. Potrebe za ovim nutrijentima rapidno rastu već u ranim nedjeljama, a izgradnja njihovih zaliha može potrajati i do nekoliko mjeseci.

Vitamin B9 (folna kiselina) i razvoj neuralne cevi

Folna kiselina učestvuje u formiranju neuralne cevi, koja je temelj nervnog sistema kod embriona. Nedostatak folata u prvih 22 do 28 dana od začeća može izazvati ozbiljne defekte poput spina bifide. Zato je važno ubaciti folnu kiselinu u ishranu čim se planira trudnoća i nastaviti do kraja iste. Preporučeni dnevni unos je 300 do 500 mikrograma. Ishrana bogata vitaminom B9 uključuje lisnato zeleno povrće, zelenu salatu, plavi sir i jaja.

Gvožđe – prevencija anemije u trudnoći

Gvožđe je ključni element za formiranje hemoglobina i pravilan dotok kiseonika fetusnim tkivima. Iako fetus uvijek prvi dobije potrebnu količinu gvožđa, trudnice s niskim zalihama mogu razviti anemiju koja uzrokuje slabost, umor i pad imuniteta. Povećani unos gvožđa treba početi čim se planira trudnoća, naročito kod žena s obilnim menstruacijama, vegetarijanki i onih sa bliskim trudnoćama. Najbolji izvori su crveno meso, džigerica, žitarice i povrće, a apsorpciju poboljšava vitamin C.

Važnost joda za majku i bebu

Jod je esencijalni element za rad štitne žlijezde koji u trudnoći raste od 150 do 200 mikrograma dnevno. On igra ključnu ulogu u razvoju fetalnih neurona. Njegov nedostatak može dovesti do niske porođajne mase i intelektualnih poremećaja kod djeteta, dok kod majke izaziva probleme sa štitnom žlijezdom. Preporučuje se unos morskih plodova prije trudnoće, kao i jodirane soli, mliječnih proizvoda i jaja.

Uticaj ishrane na pol budućeg djeteta

Neki naučni nalazi sugerišu da mineralni sastav ishrane može uticati na pol djeteta. Za devojčicu se savjetuje veći unos kalcijuma i manja količina soli, dok za dječaka obrnuto – ishrana bogata mesom i soljenim proizvodima, uz smanjen unos mliječnih proizvoda. Promjene treba uvesti tri mjeseca prije planiranja trudnoće.

Hrana bogata folatima i omega-3 masnim kiselinama

Namirnice bogate folatima poput kvasca, džigerice, orašastih plodova i zelenog povrća treba uključiti u svakodnevnu ishranu. Takođe, omega-3 masne kiseline, koje tijelo ne može samo da proizvede, podržavaju neurološki razvoj fetusa. Nalaze se u ulju repice, orahovom ulju, sjemenkama lana i masnoj ribi. Preporučuje se redovno unošenje ovih namirnica tokom trudnoće.