Kako prepoznati i liječiti prelome dijafize humerusa: simptomi, dijagnoza i savjeti za oporavak

Uvod

Prelomi dijafize humerusa, odnosno prelomi nadlaktne kosti, obično nastaju zbog povreda u saobraćajnim nesrećama ili padovima tokom svakodnevnih aktivnosti.

Klinička slika

Karakterističan znak je deformitet nadlaktice sa njenim skraćenjem. Povređeni osjeća bol, javlja se otok i otežana je funkcija ruke. Povrijeđena ruka se često pridržava uz grudni koš, a prisutna je patološka pokretljivost s krepitacijama. Najčešći nerv koji može biti oštećen pri prelomu dijafize humerusa, posebno na spoju srednje i donje trećine kosti, jeste radijalni nerv. Njegova povreda se manifestuje kroz kliničke simptome kao što su viseća šaka i nemogućnost ispružanja prstiju u metakarpofalangealnim zglobovima.

Dijagnoza

Dijagnoza se postavlja na temelju detaljne anamneze, kliničkog pregleda i rendgenskog snimka urađenog u dva pravca.

Liječenje

Zatvoreni prelomi se najčešće liječe visećim gipsom uz ranu mobilizaciju lakatnog i ramenog zgloba te aktivnu upotrebu šake. Period zarastanja traje od šest do osam sedmica, nakon čega se gips skida i nastavlja se rehabilitacija fizikalnom terapijom.

U slučajevima kada nije moguće postići adekvatnu repoziciju preloma, preporučuje se operativni postupak sa fiksacijom fragmenata pločama i zavrtnjima ili intramedularnim klinom. Operacija je također neophodna kod vaskularnih oštećenja, naročito ako su povrijeđene brahijalne arterije i potrebuje se hitna vaskularna rekonstrukcija i stabilizacija kosti.

Kod otvorenih preloma, nakon inicijalne obrade rane, prelomi se stabilizuju spoljnim fiksatorom kako bi se spriječile komplikacije i omogućio efikasan oporavak.