Kako živjeti nakon srčanog udara

Nakon srčanog udara tri su osnovna pravila prema kojima se treba upravljati: povećajte fizičku aktivnost (osim ako ste već fizikalni ekstremist), prestanite pušiti i - nastavite živjeti!

Fizička aktivnost nakon srčanog udara

U svakom slučaju, nakon srčanog udara doktor će vam dati uputstva kako biste se dalje trebali ponašati. Nisu svi srčani udari isti, a pogotovo nisu svi bolesnici isti. Opšte je pravilo da do dva mjeseca nakon srčanog udara treba izbjegavati veća tjelesna opterećenja (npr. ona kod kojih se znojite).

Ipak, nikako se ne biste trebali prikovati uz krevet. Lagana šetnja, obavljanje kućnih poslova, kupovina na pjaci su dozvoljene. Nakon perioda od dva mjeseca polako povećavajte fizičku aktivnost, naravno, ako vam to doktor dozvoli. Naglasak treba staviti na aerobne oblike vježbe, tj. vježbe dužeg trajanja sa blagim stepenom opterećenja (vožnja biciklom, brzi hod ili joggiranje, vježbe sa tegovima malih težina npr. samo sa šipkom ali sa 20-30 ponavljanja).

Ukoliko nemate tegoba (gušenje, bolovi u grudima) možete postepeno povećavati trajanje i intenzitet opterećenja. Možete započeti sa pola sata vježbanja 3-4 puta nedeljno, a optimalno bi bilo postići i održati ritam od barem pet vježbanja nedeljno. Osluškujte svoje tijelo, izaberite aktivnost koja vam odgovara i uživajte!

Pušenje

Oko pušenja ne bi trebalo biti diskusije. Naime, pušenje je jedan od najsnažnijih rizičnih faktora ateroskleroze, a štetni uticaj se manifestuje gotovo na svim fizičkm sistemima. Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila prestanak pušenja najboljom mjerom koju možete preduzeti za poboljšanje svojeg zdravlja. Ipak, prestati pušiti nije lako, ponekad se čini nemoguće. Stoga nije neuobičajeno potražiti pomoć raznih grupa, udruženja, profesionalaca. Uz brojne mehanizme i čeličnu volju, može se uspjeti prestati pušiti.

Životne navike

Ponavljamo, život nije stao. Dakle, ne dajte se! Živite i dalje punim plućima, održavajte kontakte sa najbližima, bavite se svojim hobijima ili pronadjite nove. Nemojte se fiksirati za novo zdravstveno stanje. Nije potrebno svakodnevno po tri puta mjeriti krvni pritisak - dovoljno je i jednom nedeljno, pogotovo ako je uz ljekove pritisak dobro regulisan.

Treba raditi. I u ovom slučaju je potrebno konsultovati se sa svojim doktorom, možda i doktorom medicine rada, ali čak i nakon ozbiljnijih oblika srčanog udara, na sjedilački tip posla (dakle rad u kancelariju i na šalteru) možete se, okvirno govoreći, vratiti već dvije nedelje nakon izlaska iz bolnice. U slučaju da je vaš posao fizički zahtjevan, korisno bi bilo proći proces rehabilitacije gdje se može ispitati odgovor vašeg organizma na fizičko opterećenje. U svakom slučaju, mjesec dana je obično dovoljno da se vratite na posao. Ipak, u odredjenim slučajevima (najteži oblici srčanog udara ili bolesnici kod kojih je obavezno dodatno liječenje), doktor vam može oduzeti radnu sposobnost.

Prehrana

Ukoliko se budete pridržavali navedenih mjera, vjerovatno ćete se sami pobrinuti i za kvalitet prehrane. To je svojevrsna "nuspojava" gore navedenih mjera. Opšte preporuke su jednostavne: jedite što više svježeg voća i povrća, izbjegavajte rafinirane šećere i masnu hranu. Takozvani mediteranski tip prehrane je prepoznat u svjetskim razmjerama kao najzdraviji oblik prehrane.

Jedite redovno, bolje više obroka manje količine i ne preskačite doručak. Priuštite sebi povremeno meso i slatko, samo imajte mjeru i plan. Ukoliko ste gojazni, neka planovi budu realni, npr. redukciju pola do jednog kilograma tjelesne težine mjesečno. Poznato je da kampanjske dijete sa velikom žrtvom i naglim gubitkom više kilograma ne nose dugoročne rezultate. Ispravno je postepeno korigovati navike na nivou da predstavljaju nov stil života, a ne muku, kalvariju. Tako ćete i nakon postizanja cilja zadržati zdrave navike.

Što sa šakom ljekova?

Prema saznanjima moderne medicine, nakon srčanog udara neophodno je uzimati manje ili više trajno pet klasa ljekova. Svaka od ovih klasa može spriječiti novi srčani udar, pa čak i smrtni ishod.

Doktor vam po pravilu neće prepisati ni jedan lijek koji nije dokazano poboljšao preživljavanje kod bolesnika kao što ste vi - i to u strogo kontrolisanim ispitivanjima na preko desetak hiljada bolesnika. Neke od ovih ljekova ćete uzimati kratkotrajno (npr. pola godine ili godinu dana), neki će vam biti potrebni trajno. Na redovnim kontrolama doktor će vam možda povećati ili smanjiti dozu lijeka. Nikako nemojte svojevoljno prekidati ili povećavati terapiju, već se konsultujte makar sa porodičnim doktorom. Nemojte se konsultovati ni uporedjivati sa susjedima i poznanicima, jer lijek koji je baš optimalan za vašeg susjeda možda vama može izrazito štetiti!

Morate znati da su nuspojave na ljekove obično blage i izrazito rijetke. Doktori sa sumnjom slušaju svoje bolesnike kad im navode nuspojave na 4-5 ljekova jer su takve situacije gotovo pa nemoguće. U svakom slučaju, nuspojave takodje prokomentarišite na idućoj kontroli ili sa porodičnim doktorom.

Acetilsalicilna kisjelina

Nakon srčanog udara sigurno će vam biti propisan neki oblik acetilsalicilne kisjeline. Radi se o preko 150 godina starom preparatu koji nakon srčanog udara izuzetno povoljno djeluje na sprječavanje nastanka novog udara. Osim srčanog, sprječava i nastanak moždanog udara kao i smrtni ishod. Jedini je od preparata za koji se sa sigurnošću može reći da će vam trebati doživotno. Dobro se podnosi, a u slučaju da vam izaziva želudačne tegobe, postoje preparati sa dodatnim slojem zbog kojeg se lijek otapa tek u tankom crijevu.

Najčešće se propisuje doza od 100 mg, ponekad, u slučaju želudačnih tegoba ili sklonosti krvarenju, može se i propisati manja doza. Iako možda znate za gastritis ili vas tu i tamo uhvati grč u kašičici, nemojte bez konsultacije prekidati terapiju ovim lijekom - pa čak i nakon što ste pročitali sve što piše u uputstvu o lijeku. Čak i u slučaju da imate aktivno krvareći čir na dvanaestopalačnom crijevu, možda vam se nastavi terapija ovim lijekom (dok još krvarenje traje). I u tom slučaju korist od njegove primjene je velika, pogotovo rano nakon udara.

Marin Pavlov, dr. med., specijalist kardiolog

Izvor: Plivazdravlje.hr