Oftalmoplegije: Uzroci, simptomi i savremene metode dijagnoze i liječenja očnih paraliza

Šta su oftalmoplegije?

Oftalmoplegije predstavljaju poremećaje koji uzrokuju pareze ili paralize mišića koji pokreću oko. Postoji više razloga za nastanak ove bolesti, uključujući traumatske povrede, zapaljenske procese, degenerativne promjene, vaskularne bolesti i tumore.

Uzroci oftalmoplegije

Traumatski faktori poput fraktura baze lobanje mogu izazvati oštećenje očnih mišića. Zapaljenske bolesti kao meningitis, sifilis, botulizam i poliradikuloneuritis takođe mogu dovesti do oftalmoplegije. Degenerativne bolesti poput progresivne nuklearne oftalmoplegije, vaskularni problemi uključujući sklerotičnu petehiju u međumozgu, kao i tumori poput meningeoma na bazi lobanje, predstavljaju značajne uzročnike.

Klasifikacija i klinička slika

Oftalmoplegije se dijele prema lokaciji patološkog procesa: supranuklearne, nuklearne, infranuklearne i internuklearne. Supranuklearne lezije oštećuju kortikalne centre za pokretanje očiju, što sprečava voljne i refleksne pokrete. Nuklearna oštećenja su prisutna na nivou jedara u moždanom stablu, dok infranuklearne podrazumijevaju oštećenja nerava ili njihovih stabala. Internuklearna oftalmoplegija uključuje leziju tractus longitudinalis medialis, što remeti koordinaciju pokreta očiju i glave.

Spoljašnja oftalmoplegija označava paralizu mišića koji pokreću oko, dok unutrašnja pogađa glatke mišiće u oku, što dovodi do širokih jednaka koje ne reaguju na svjetlo i akomodaciju.

Dijagnoza i tretman

Dijagnoza oftalmoplegije se postavlja na osnovu oftalmološkog i neurološkog pregleda, uz dodatne tehnike poput rendgenografije, CT-a i magnetne rezonance kako bi se utvrdio tačan uzrok. Liječenje se zasniva na uzrocima; ukoliko su poznati, primjenjuje se etiološko liječenje. Simptomatski pristup uključuje primjenu vitamina B, fizikalnu terapiju električnom stimulacijom, a po potrebi i hirurške metode.