Prvi slučaj groznice Zapadnog Nila u Beogradu kod žene od 84 godine: Simptomi, rizici i liječenje virusne bolesti
Prvi zabilježeni slučaj groznice Zapadnog Nila u Beogradu
Starija žena iz Beograda, stara 84 godine, zabilježen je kao prvi slučaj groznice Zapadnog Nila u glavnom gradu, saopštio je Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut". Dok je prošle godine prvi slučaj registrovan ranije, 1. jula, ove godine je potvrđen četiri nedjelje kasnije, 3. avgusta.
Prisustvo i istorijat bolesti u Srbiji i Evropi
Virus groznice Zapadnog Nila prvi put je primijećen u Srbiji 2012. godine. Od tada do 2018. godine zabilježeno je gotovo 1.000 slučajeva bolesti, uz 97 smrtnih ishoda povezanih sa ovom virusnom infekcijom. U Evropskoj uniji, prvi slučajevi ove bolesti ove godine registrovani su prije dvije sedmice, sa ukupno 33 prijavljena slučaja do 1. avgusta u Grčkoj, Rumuniji, Mađarskoj, Italiji i Francuskoj.
Proširenje i epidemiologija groznice Zapadnog Nila
Groznica Zapadnog Nila prisutna je u Evropi od 1960-ih godina, sa manjim epidemijama u zemljama južne Evrope posljednjih 15 godina. Dok se ranije bolest javljala uglavnom u ruralnim sredinama, od kraja 20. vijeka bilježe se i epidemije u urbanim područjima. Od 2010. godine dolazi do povećanja broja oboljelih, pri čemu se virus širi i u zemlje gdje ranije nije bio prisutan.
Šta je groznica Zapadnog Nila i ko je najugroženiji?
Groznica Zapadnog Nila je virusna bolest koju prenose komarci, a glavni rezervoar su ptice. Virus se održava u ciklusu između ptica i komaraca. Najveći rizik od oboljevanja imaju osobe starije od 60 godina i oni sa ozbiljnim zdravstvenim stanjima kao što su SIDA, karcinomi i dijabetes. U većini slučajeva, bolest je bez simptoma ili se manifestuje blagim simptomima sličnim prehladi. Međutim, kod oko 20% pacijenata može doći do ozbiljnih i dugotrajnih stanja, uključujući oštećenje mozga i meningitis, gde infekcija centralnog nervnog sistema može završiti smrtnim ishodom.
Liječenje groznice Zapadnog Nila
Za groznicu Zapadnog Nila ne postoji specifična terapija. Većina pacijenata ozdravi bez posebnog liječenja, koristeći lijekove protiv bolova, temperature i mučnine prema simptomima. U slučajevima pogoršanja i razvoja ozbiljnih simptoma, neophodno je obratiti se ljekaru radi odgovarajuće dijagnoze i eventualne hospitalizacije.
Facebook
Twitter
Linkedin