Sezonski grip i H1N1: Simptomi, širenje i mjere zaštite od opasnih respiratornih infekcija

Šta je sezonski grip i kako se širi?

Sezonski grip je zarazna bolest izazvana virusima influence tipova A i B, koja se javlja u obliku epidemija, najčešće tokom jeseni i zime. Zaraznost je najveća odmah po pojavi simptoma i obično traje pet dana, dok kod djece može trajati do sedam. Glavni simptomi obuhvataju povišenu temperaturu iznad 38 stepeni, bolove u mišićima, kašalj, zapušen nos ili curenje nosa.

Načini prenošenja i rizici

Grip se najčešće prenosi direktnim kontaktom sa zaraženom osobom, putem kapljica koje nastaju pri kašljanju ili kihanju, ali i putem indirektnog kontakta preko ruku i predmeta. Svjetska populacija prema procjenama u 5 do 15% slučajeva obolijeva od sezonskog gripa tokom sezonskih epidemija.

Posebnosti H1N1 pandemijskog virusa

Za razliku od sezonskog gripa, pandemijski H1N1 virus karakteriše veća zaraznost, broj oboljelih i smrtnost. Simptomi uključuju visoku temperaturu, glavobolju, groznicu, suv kašalj, bol u grlu i mišićima te otežano disanje i brzo zamaranje. Ovaj virus može uzrokovati ozbiljne komplikacije poput upale pluća, bronhitisa, toksičnog šoka i oštećenja nervnog sistema.

Kada je neophodna hospitalizacija?

Bolničko liječenje preporučuje se kod težih oblika bolesti, naročito ako postoje komplikacije poput upale pluća ili ako pacijent ima hronične bolesti kao što su dijabetes, srčane bolesti ili problemi sa bubrezima. Kod djece s astmom ili drugim ozbiljnim stanjima također je potrebna hospitalizacija.

Mjere prevencije i vakcinacija

Zaštita od gripa uključuje redovno pranje ruku sapunom, korištenje maramica prilikom kašljanja i kihanja, izbjegavanje bliskog kontakta sa bolesnim osobama i ostanak kod kuće ako ste bolesni. U Srbiji se očekuje vakcina protiv novog gripa početkom 2010. godine, koja će biti obavezna za zdravstvene radnike i zaposlene u javnim službama, dok će za ostale biti dobrovoljna.

Epidemiološki podaci i rizične grupe

Epidemiolozi naglašavaju da je pandemijski grip zahvatio uglavnom mlađu populaciju sa težim kliničkim slikama, dok sezonski grip teže pogađa starije osobe. Osobe sa respiratornim, kardiovaskularnim bolestima i dijabetesom imaju veći rizik od teških komplikacija. Povećani rizik primećuje se i kod ljudi sa lošim socijalno-ekonomskim uslovima života.