Sve što treba da znate o niskom krvnom pritisku: uzroci, simptomi i najsavremeniji načini liječenja hipotenzije

Šta je nizak krvni pritisak?

Nizak krvni pritisak označava vrijednosti koje su ispod normalnih za pojedinca u određenim uslovima. On varira u zavisnosti od aktivnosti, dobi, lijekova i opšteg zdravstvenog stanja. Optimalna granica ispod koje se krvni pritisak smatra bolesnim, odnosno hroničnom hipotenzijom sa simptomima i smanjenim kvalitetom života, još uvijek predstavlja predmet rasprave.

Vrste i uzroci hipotenzije

Hipotenzija se definiše kao krvni pritisak manji od 100/60 mmHg izmjeren u ambulantnim uslovima, uz prisustvo simptoma poput umora, nesanice, vrtoglavice i nesvjestice, te izostanak drugih bolesti. Postoji primarna (idiopatska) hipotenzija bez jasno utvrđenog uzroka, i sekundarna, koja je posljedica bolesti, stanja ili uzimanja određenih lijekova. Također, akutna stanja kao što su ortostatska (posturalna) i postprandijalna hipotenzija su česta.

Simptomi i klinička slika

Hronično nizak pritisk rijetko ukazuje na ozbiljnu bolest jer se organizam često uspješno prilagodi. Međutim, nagli pad krvnog pritiska može izazvati nedovoljno snabdijevanje mozga krvlju, što rezultira vrtoglavicom, slabosti, poremećajem vida ili nesvjesticom.

Primarna i sekundarna hipotenzija

Primarna hipotenzija je trajno nizak pritisak bez poznatog uzroka, s uticajem nasljeđa, ishrane, fizičke aktivnosti i stresa. Sekundarna hipotenzija može biti uzrokovana brojnim faktorima, među kojima su krvarenje, infekcije, bolesti srca, adrenalna insuficijencija, trudnoća, toksični šok, neurološki poremećaji, kao i lijekovi poput antihipertenziva, diuretika i antidepresiva.

Ortostatska i postprandijalna hipotenzija

Ortostatska hipotenzija podrazumijeva pad pritiska pri naglom ustajanju, dok se postprandijalna javlja nakon obroka, posebno kod starijih i osoba sa povišenim pritiskom ili poremećajem autonomnog nervnog sistema. Terapija uključuje prilagođavanje uzimanja lijekova i odmor nakon jela.

Dijagnoza i liječenje

Za dijagnostiku se prvo utvrđuje da li je hipotenzija primarna ili sekundarna te se koriste višestruka mjerenja pritiska u različitim položajima. Laboratorijski testovi fokusirani su na osnovne parametre. 24-satno praćenje pritiska je preporučljivo radi preciznijeg pregleda. Liječenje se usmjerava na ublažavanje simptoma kroz promjenu ishrane uz povećan unos soli, postupno ustajanje, povećanje tjelesne aktivnosti i unos kofeina. Ako ovi koraci nisu dovoljni, preporučuje se terapija lijekovima poput dihidroergotamina ili amezinijuma, dok liječenje sekundarne hipotenzije zavisi od osnovnog uzroka.

Kada potražiti pomoć?

Ukoliko imate simptome niskog krvnog pritiska, važno je da posjetite ljekara specijalistu, poput kardiologa, kako bi se utvrdio pravi uzrok i primijenila odgovarajuća terapija.