Sve što treba znati o povišenoj temperaturi kod djece: simptomi, mjerenje i primjena antipiretika

Povišena tjelesna temperatura u djece

Povišena tjelesna temperatura jedan je od najčešćih simptoma u pedijatrijskoj praksi i razlog čestih hitnih posjeta ambulantama. Temperatura nije bolest, već simptom koji predstavlja odbrambeni mehanizam tijela protiv infekcija. Može se javiti i kao odgovor na različite endotermne i egzogene pirogene, poput pregrijavanja, visoke spoljne temperature ili unosa toplih napitaka i hrane.

Temperatura tijela varira tokom dana – najniža je rano ujutro (4-6 sati), a najviša poslijepodne (17-20 sati). Termoregulacijski centar nalazi se u hipotalamusu, a normalna tjelesna temperatura se kreće između 36,1 i 37,2°C, mada je individualna. Kod male djece centri za regulaciju nisu u potpunosti razvijeni, pa previše odjeće ili toplina prostorije mogu uzrokovati porast temperature.

Šta znači povišena temperatura?

Temperatura iznad 37,8–38,5°C smatra se povišenom, iznad 39°C visokom, a preko 41°C predstavlja hipertermički stadij s mogućim štetnim efektima. Temperatura se treba mjeriti prije obroka, dok dijete miruje, 2-3 puta dnevno po potrebi, bez buđenja djeteta.

Povišena temperatura ima i zaštitnu ulogu: usporava rast bakterija i virusa, podstiče proizvodnju neutrofila i T-limfocita, ali može i prikriti znake ozbiljnije bolesti.

Načini mjerenja temperature

Temperatura se najčešće mjeri aksilarno (pod pazuhom), rektalno (najpreciznije kod dojenčadi), oralno (kod starije djece), te timpanično u uhu i na čelu pomoću specijaliziranih termometara. Najrašireniji termometri su digitalni, ali postoje i infracrveni, plastične trake s tečnim kristalima i ranije korišteni živini termometri, koji se više ne preporučuju zbog opasnosti.

Kada odvesti dijete liječniku?

Neposredan medicinski pregled potreban je kod novorođenčadi mlađe od tri mjeseca, dojenčadi mlađe od šest mjeseci s temperaturom preko 38,5°C, kao i kod bilo kojeg djeteta s temperaturom iznad 39°C i lošim općim stanjem. Takođe, treba potražiti pomoć ako temperatura traje duže od tri dana, ne snižava se antipireticima ili ako postoje simptomi poput dehidracije, jakih glavobolja, povraćanja, ukočenog vrata ili neobične pospanosti.

Primjena antipiretika kod djece

Antipiretici se daju za snižavanje temperature preko 38,5°C radi poboljšanja opšteg stanja djeteta i prevencije dehidracije. Najčešće se koriste paracetamol i ibuprofen u obliku sirupa. Ne preporučuje se preventivno davanje antipiretika niti kombinacija oba lijeka istovremeno. Paracetamol se daje u dozi 10-15 mg/kg svakih 4-6 sati, a ibuprofen 10 mg/kg svakih 6-8 sati, s maksimalnim dozama u toku 24 sata.

Ibuprofen ima dodatni antiinflamatorni efekat i brže djeluje od paracetamola. Acetilsalicilna kiselina se ne preporučuje djeci mlađoj od 15 godina zbog rizika od Rejevog sindroma.

Dodatne metode snižavanja temperature

Alkoholne frikcije, hladni oblozi i tuširanje hladnom vodom se ne savjetuju zbog rizika od paradoksalnog porasta temperature i drugih komplikacija. Rashlađivanje treba prilagoditi periferiji tijela; ako su šake i stopala hladni, dijete treba zagrijati i dati antipiretik. Ako su topli, može se kupati u mlakoj vodi ili koristiti vlažne krpe.