Syndrom Stevens-Johnson: Najčešći uzroci, simptomi i efikasno liječenje

Uzroci nastanka Stevens-Johnson sindroma

U preko polovice slučajeva, razvoj Stevens-Johnson sindroma (SJS) povezan je s upotrebom određenih lijekova. Glavni lijekovi koji najčešće izazivaju SJS su sulfonamidi poput sulfadiazina i trimetoprim-sulfametoksazola, antikonvulzivi kao što su karbamazepin i fenitoin, alopurinol, barbiturati, cefalosporini, diklofenak, imidazol, makrolidi, propranolol, salicilati te tetraciklini. Pored lijekova, značajan broj slučajeva uzrokuju infekcije virusnog, bakterijskog ili gljivičnog porijekla. Najčešći virusni uzročnici su adenovirusi, enterovirusi, herpes simplex virus, virus influence i parotitis (mumps), dok bakterijske infekcije uključuju enterobakterije, Mycobacterium tuberculosis, Mycoplasma pneumoniae i sifilis.

Klinička slika

Prije pojave kožnih promjena često postoji prethodna prehlađena bolest ili grip s visokom temperaturom i kašljem. Promjene na koži se prvo pojavljuju simetrično na licu i grudnom košu, a potom se brzo šire na ekstremitete, stomak i leđa, zahvatajući manje od 10% površine tijela. Kožne promjene predstavljaju ravne, tamnocrvene makule s plikovima u centru, koji pucanjem ostavljaju otvorene ranice. Lezije u usnoj duplji otežavaju uzimanje hrane i tečnosti, dok lezije na genitalnom području izazivaju bol prilikom mokrenja. Oštećenje konjunktive očiju dovodi do fotofobije i peckanja, a zahvatanje gastrointestinalnog ili traheobronhijalnog epitela može uzrokovati proljev ili otežano disanje. Česte su komplikacije kao što su dehidratacija usljed gubitka tečnosti, infekcije rana i moguće sepsa.

Dijagnoza i liječenje

Dijagnoza SJS se postavlja na osnovu anamneze, kliničkog pregleda, direktne imunofluorescencije, biopsije kože i patohistoloških analiza. U liječenju je ključno zaustaviti upotrebu svih potencijalno štetnih lijekova. Kožne promjene tretiraju se sterilnim rastvorima, poput srebro-nitrata ili hlorheksidina. Važno je nadoknaditi gubitak tečnosti i elektrolita solucijama poput fiziološkog rastvora ili Ringerove tečnosti kako bi se spriječila dehidratacija. U slučaju infekcija, terapija uključuje upotrebu antibiotika, antimikotika ili antivirusnih lijekova poput aciklovira.

Konsultacije dermatologa

Za dermatološki pregled i dalju procjenu mogu se kontaktirati stručnjaci kao što su Dr Zoran Joksimović, Dr Nebojša Krstić, Dr Đorđe Krstić, Dr Predrag Majcan, Dr Ljiljana Medenica, Dr Vesna Miličić, Dr Biljana Mitić Krstić, Dr Gordana Savčić i Dr Snežana Smiljanić.