Zašto je vitamin D ključan za zdravlje kostiju, imunog sistema i prevenciju bolesti – Najnovije preporuke stručnjaka

Vitamin D: Otkrivanje i značaj

Vitamin D, poznat kao "vitamin Sunca", otkriven je početkom 20. vijeka, kada su naučnici utvrdili njegovu važnost u liječenju rahitisa. Nemački hemičar Adolf Windaus dobio je Nobelovu nagradu 1928. za istraživanje sterola i otkriće strukture vitamina D3.

Poreklo i uloga vitamina D

Najvažniji oblici su vitamin D3 (holekalciferol) koji se nalazi u životinjskim proizvodima i nastaje djelovanjem sunčevih zraka na kožu, i vitamin D2 (ergokalciferol) iz biljnih izvora poput pečuraka. Vitamin D je neophodan za regulaciju kalcijuma i fosfora, što doprinosi rastu i mineralizaciji kostiju. Takođe, ima važnu funkciju u imunološkom sistemu jer ćelije poput B i T limfocita posjeduju receptore za vitamin D.

Nedostatak vitamina D kod odraslih

Nedostatak vitamina D može biti teško prepoznatljiv jer izaziva nespecifične simptome poput umora, bolova u kostima, mišićnih grčeva i promjene raspoloženja. Povezuje se sa autoimunim bolestima kao što su multipla skleroza, reumatoidni artritis, dijabetes, upalne bolesti creva i lupus. Nedostatak se takođe dovodi u vezu sa depresijom, nekim vrstama raka, srčanim problemima i hipertenzijom.

Nedostatak vitamina D kod djece i posljedice

Kod djece manjak vitamina D može izazvati rahitis sa deformitetima kostiju i niskim rastom, kao i druge komplikacije poput tetaničnih grčeva, kardiomiopatije i problema sa zubima. Zahvaljujući prevenciji, rahitis je danas rijetka pojava.

Vitamin D i sunčanje

Najjednostavniji način dobijanja vitamina D je izlaganje kože sunčevim zracima 5 do 30 minuta, posebno između 10 i 16 sati, barem dva puta sedmično, bez kreme za sunčanje na rukama, licu i nogama. Međutim, zbog UV štete, aerozagađenja i načina života, često nije moguće dobiti dovoljnu količinu vitamina D samo putem sunca. Bebe mlađe od šest mjeseci preporučuje se štititi od direktnog sunčevog zračenja.

Suplementacija vitamina D kod djece i odraslih

Preporučuje se davanje 400 i.j. vitamina D3 dnevno svim bebama od 8. dana života, osim ako unose dovoljne količine putem adaptiranih formula. Nakon prve godine života, dnevna potreba raste na 600 i.j., a kod odraslih i starijih doziranje se prilagođava starosnoj dobi i zdravstvenim stanjima. Suplementacija je posebno važna u dječijem i starijem dobu, tokom trudnoće i dojenja, kao i kod osoba sa rizikom za autoimune i druge hronične bolesti.