Akutni bronhitis: Uzroci, simptomi, dijagnoza i efikasno liječenje za brzi oporavak
Šta je akutni bronhitis?
Akutni bronhitis predstavlja upalu traheje i glavnih bronhija koja se češće javlja tokom zimskih mjeseci, najčešće nakon virusnih infekcija gornjih disajnih puteva. Iako bolest traje samo nekoliko dana, kašalj može potrajati i tri ili više sedmica.
Uzroci akutnog bronhitisa
Akutni bronhitis mogu izazvati različiti iritansi poput mineralnih i biljnih prašina, isparenja kiselina, amonijaka i duvanskog dima. Najčešći uzrok su virusne infekcije, dok su bakterijske infekcije mnogo rjeđe i uglavnom se javljaju kao sekundarna komplikacija. Faktori poput izloženosti iritantima, hladnoće, umora i loše ishrane mogu smanjiti imunitet i doprinijeti nastanku bolesti. Takođe, ljudi sa hroničnim sinusitisom i djeca sa uvećanim krajnicima su podložniji infekcijama. Najčešći bakterijski uzročnici su Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae.
Simptomi akutnog bronhitisa
Dominantni simptomi su kašalj, iskašljavanje, zviždanje u grudima i blago povišena temperatura. U početnom stadijumu kašalj je suv i nadražajan, a kasnije postaje produktivan sa sluzavim iskašljajem što može ukazivati na bakterijsku infekciju. Temperatura može dostići i do 39°C, traje tri do pet dana, a nakon smanjenja akutnih simptoma kašalj može ostati prisutan nekoliko sedmica.
Dijagnoza akutnog bronhitisa
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničkih simptoma i pregleda stetoskopom. Ukoliko simptomi traju duže ili su ozbiljniji, radi se rendgenski snimak pluća. Bakteriološki pregled sputuma se rijetko primjenjuje i obično se preporučuje samo kod pacijenata sa većim rizikom poput starijih osoba ili onih sa hroničnim plućnim bolestima.
Liječenje i prevencija
Tokom povišene temperature preporučuju se odmor, mirovanje i dovoljan unos tečnosti, oko 3 do 4 litra dnevno. Za smanjenje bola i temperature koriste se analgetici i antipiretici. Antibiotici se primjenjuju samo kod sumnje ili potvrde bakterijske infekcije na osnovu trajanja simptoma, izgleda sputuma i zdravstvenog stanja pacijenta. Prevencija uključuje izbjegavanje hladnoće, duvanskog dima i drugih iritanasa. Osobama koje dugo puše savjetuje se prestanak pušenja, a u težim slučajevima može biti neophodna promjena mjesta boravka radi smanjenja izloženosti faktorima rizika.
Facebook
Twitter
Linkedin