Diskus hernija: Kako nastaje, simptomi, dijagnostika i najučinkovitiji tretmani za lumbalni bol
Šta je Diskus Hernija i kako nastaje?
Diskus hernija predstavlja oštećenje kičmenih korjenova usljed prolapsa intervertebralnih diskova u lumbalnom dijelu kičme. Najčešće se javlja zbog degenerativnih promjena i prerane izloženosti stresu na diskus, naročito prilikom naglog ili nepravilnog podizanja tereta. Fibrozni prsten diskusa puca, omogućavajući da jezgro diskusa istisne i pritisne korijen živca, najčešće između petog lumbalnog i prvog sakralnog pršljena.
Simptomi Diskus Hernije
Bol je primarni simptom koji se osjećа uglavnom u donjem dijelu leđa i može se širiti duž noge, prateći putanje zahvaćenog živca. Uz bol, mogu se javiti parestezije, osjećaj trnjenja i smanjena osjetljivost, zavisno od zahvaćenog korjena (L5 ili S1). Ahilov refleks može biti oslabljen ili odsutan. Bolovi se povećavaju pokretima, kašljem i kijanjem, a tu je i pozitivan Lazarevićev znak prilikom podizanja ispružene noge. Mišićna slabost i grčevi su česti, uz ograničenost pokreta u lumbalnoj kičmi.
Dijagnoza
Za preciznu dijagnozu koriste se klinički pregled, elektromiografija (EMG) koja pokazuje zahvaćene nervne korjenove, snimci lumbosakralne kičme, odnosno rendgenski i najpreciznije nuklearna magnetna rezonanca (NMR), koja jasno prikazuje veličinu i lokaciju prolapsa. Lumbalna radikulografija dodatno pomaže u prikazu oštećenja.
Metode liječenja Diskus Hernije
Akutna faza sa jakim bolovima zahtijeva hitno liječenje koje uključuje infiltraciju oko paravertebralnih mišića analgeticima i kortikosteroidima, kao i lokalno zagrijavanje. Miorelaksanti i injekcije vitamina B skupine (B1, B6, B12) takođe pomažu u oporavku. Preporučuje se položaj ležanja na leđima sa podignutim nogama (Williamsov položaj) za smanjenje bola.
Kada se bolovi smire, sprovodi se fizikalna terapija usmjerena na jačanje mišića oko kičme. Prevencija uključuje izbjegavanje teških podizanja, naglih pokreta i pravilno spavanje na čvrstom madracu. Hirurško liječenje je indicirano samo u slučajevima ozbiljnih neuroloških poremećaja, izražene slabosti mišića, poremećaja sfinktera ili trajnih bola.
Facebook
Twitter
Linkedin