Osteoporoza: Uzroci, dijagnoza, faktori rizika i najefikasniji tretmani za sprečavanje preloma kostiju
Šta je osteoporoza i kako se definiše?
Osteoporoza je stanje karakterisano smanjenjem koštane mase i oštećenjem strukture kostiju, zbog čega one postaju naročito krhke i podložne prelomu. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, osteoporoza se dijagnostikuje kada je koštana gustina izmjerena osteodenzitometrijom smanjena za 2,5 ili više standardnih devijacija u odnosu na prosječnu vrijednost kod mladih zdravih osoba.
Učestalost i značaj osteoporoze
Oko 10% populacije boluje od osteoporoze, pri čemu su žene znatno češće pogođene. Svaka druga žena i svaki osmi muškarac stariji od 50 godina ima ovaj poremećaj. Smatra se da će osteoporoza postati jedan od glavnih medicinskih i društveno-ekonomskih problema u budućnosti.
Razvoj i uzroci osteoporoze
Koštana gustina dostiže vrhunac oko 30. godine života, a nakon toga počinje postepeni gubitak od 0,5-1% godišnje do pedesete godine. Nakon menopauze taj gubitak može biti i do 10% godišnje, što dovodi do postmenopauzalne osteoporoze usljed nedostatka estrogena. Kod starijih od 70 godina često se javlja senilna osteoporoza, uzrokovana smanjenom proizvodnjom vitamina D. Nasljedni faktori i uticaji životne sredine određuju maksimalni nivo koštane gustine, što je ključno za kasniji život.
Faktori koje možemo kontrolisati
Pravilna ishrana bogata kalcijumom i redovna fizička aktivnost su ključni za očuvanje koštane mase. Pušenje, prekomjeran unos alkohola i kofeina negativno utiču na gustinu kostiju. Izbjegavanjem štetnih navika i pravilnom njegom, mladi ljudi mogu postići maksimalnu koštanu gustinu koju im genetika omogućava.
Uticaj bolesti i lijekova na osteoporozu
Neke bolesti štitne i paratireoidne žlijezde, reumatoidni artritis, bolesti varenja i neuropsihijatrijske bolesti mogu izazvati sekundarnu osteoporozu. Glukokortikoidi, antidepresivi i antiepileptici spadaju u lijekove koji značajno doprinose nastanku ove bolesti.
Dijagnostika osteoporoze
Pacijenti često nemaju simptome dok ne dođe do preloma, najčešće pršljenova kičme, vrata butne kosti ili podlaktice. Standardni rendgenski snimci otkrivaju osteoporozu tek kada je značajno smanjena koštana masa. Najefikasnija dijagnostička metoda je DXA osteodenzitometrija, koja precizno mjeri koštanu gustinu na lumbalnoj kičmi i kuku. Početak pregleda ne zahtijeva posebnu pripremu, a doza zračenja je minimalna.
Ultrazvučna osteodenzitometrija
Ultrazvučni aparati za mjerenje koštane gustine su prenosivi i ekonomični, ali njihova preciznost je manja u poređenju sa DXA metodom. Ipak, zbog ograničenog broja DXA aparata, ultrazvučna metoda je široko prihvaćena kao orijentaciona i korisna u terapijskom pristupu.
Kada svrstavati pacijente na pregled?
Preporučuje se ispitivanje kod žena preko 65 godina, žena u menopauzi sa faktorima rizika, pacijenata sa spontanim preloma kostiju, smanjenjem visine preko 2,5 cm, sumnjom na osteoporozu radiografijom ili kod osoba na dugotrajnoj terapiji glukokortikoidima.
Terapija i prevencija osteoporoze
Cilj terapije je spriječiti prelome i zaustaviti gubitak koštane mase. Adekvatan unos kalcijuma i vitamina D, redovno vježbanje i izbjegavanje pušenja i alkohola ključni su preventivni koraci. Žene u menopauzi mogu koristiti hormonsku terapiju, ali uz pažljivo razmatranje mogućih rizika. Selektilni modulatori estrogenskih receptora, poput raloksifena, i bisfosfonati (alendronat, pamidronat, risendronat, ibandronat) su efikasni u očuvanju i povećanju koštane mase. Hormonski preparati poput kalcitonina i teriparatida takođe doprinose jačanju kostiju.
Praćenje efekata liječenja
Porast koštane gustine za 5-8% značajno smanjuje rizik od preloma. Praćenje se preporučuje nakon najmanje godinu dana terapije kako bi se procijenila efikasnost liječenja.
Najnovija istraživanja
Fokus je na postizanju optimalnog koštanog zdravlja mladih, identifikaciji genetskih faktora, očuvanju terapije glukokortikoidima i razvoju novih lijekova, posebno osteoanaboličnih, koji stimulišu stvaranje kosti. Prevencija sekundarne osteoporoze takođe je važan pravac istraživanja.
Facebook
Twitter
Linkedin