Zašto človek provede trećinu života u snu i kako udoban ležaj utiče na zdrav san

San kao neophodan deo života

Čovjek provede otprilike trećinu svog života spavajući, što za osobu koja živi do devedeset godina znači čak trideset godina u snu. Ovaj podatak jasno pokazuje koliko je spavanje važan i neophodan činilac za održavanje života. Ipak, postoje izuzeci u životinjskom svijetu, poput morskih pasa i delfina, koji ne spavaju jer moraju često izranjati na površinu da bi disali, dok pas, slično čovjeku, spava oko osam i po sati dnevno. Iz ove činjenice potiče i izreka "Umoran kao pas".

Posljedice hronične nesanice

Osobe koje pate od hronične nesanice imaju gotovo dvostruko veću stopu smrtnosti u odnosu na one koje spavaju prosječno sedam do osam sati. Nesanicu često prate brojne mentalne i fizičke smetnje: slaba koncentracija, gubitak pamćenja, promjene raspoloženja, anksioznost, depresija, kao i nespecifične tjelesne tegobe poput glavobolje i probavnih problema. Hronična nesanica u konačnici može ugroziti i imunitet i život.

Kako do udobnog sna

Uzroci nesanice često su jednostavni i lako otklonjivi. Veliku ulogu u kvalitetu sna igra udoban ležaj i odgovarajući jastuk. Ležajevi koji su previše tvrdi ili mekani mogu deformisati kičmu i izazvati pritisak na diskove između pršljenova. Preporučuje se krevet od prirodnog drveta i madrac izrađen od prirodnih materijala poput vune, lateksa, jute, pamuka, lane ili svile, koji se prilagođavaju telu i pružaju udoban i prijatan san. Jastuk treba odgovarati anatomiji vratnog dijela kičme, biti ni previsok ni prenizak, i izrađen od prirodnih materijala kao što je perje. Izbor jastuka je individualan jer svako ima specifičnu građu kičme.

San u kulturi i savremenom životu

Mnogi faktori modernog života, poput upotrebe televizora, sintetičke odjeće i drugih tehnoloških izuma, mogu narušavati kvalitet sna i štetno djelovati na zdravlje. Kao što reče danski kraljević: "Ah, bože moj. Kada ne bi bilo ružnih snova, mogao bih se zatvoriti čak i u orahovu ljusku, pa, uprkos tome, osjećao bih se kao kralj beskrajnog prostora." Dok je Hamletova dilema bila "biti ili ne biti", današnjem čoveku često važi dilema "spavati ili ne biti".