Parasomnije: Kompleksni poremećaji spavanja uključuju mesečarenje, noćne more i noćne strahove

Šta su parasomnije?

Parasomnije su poremećaji spavanja koji obuhvataju različite neželjene aktivnosti sa nepredvidivim obrascima, koje se javljaju tokom spavanja ili u prelazu između spavanja i budnosti.

Mesečarenje (somnambulizam)

Mesečarenje je jedan od najčešćih oblika parasomnija, naročito kod djece i adolescenata, i vezan je za duboki san. Karakteriše ga iznenadno delimično razbuđivanje u prvoj trećini sna, gdje su motoričke funkcije djelimično aktivirane, dok mentalne funkcije ostaju uspavane. Zbog toga osobe često ne pamte svoje aktivnosti tokom mesečarenja. Aktivnosti mogu varirati od kratkotrajnog sjedenja u krevetu do složenih radnji poput vožnje automobila ili kućnih poslova, pa čak i konzumiranja hrane ili seksualnih aktivnosti tokom spavanja.

Osobu koja mesečari ne treba naglo buditi jer može reagovati zbunjeno, ali u rijetkim slučajevima može doći do agresije i povređivanja. Najbolje je umjereno usmjeriti osobu na sigurnije mjesto. Mesečarenje traje od nekoliko minuta do pola sata, a najefikasnija kontrola je izbjegavanje faktora poput stresa, umora, alkohola, buke i fizičkog dodira tokom sna.

Kod djece se smatra prirodnim i uglavnom prolaznim fenomenom, dok kod odraslih često ukazuje na stres ili druge poremećaje spavanja. Mesečarenje može biti izazvano i nekim lijekovima kao što je zolpidem. Liječenje uključuje bihejvioralne metode i ponekad medikamente, naročito ako postoji drugi poremećaj spavanja.

Noćne more i REM bihejvioralna parasomnija

Noćne more se javljaju u REM fazi sna i najčešće su vezane za traumatična iskustva. Mogu biti izazvane određenim lijekovima i iako same ne ugrožavaju zdravlje, mogu ukazivati na psihološke probleme koji zahtijevaju liječenje.

Značajniji poremećaj je REM bihejvioralna parasomnija, gdje tokom sna dolazi do fizičkih pokreta koje oponašaju snove, često nasilne prirode. Ovaj poremećaj može biti povezan sa neurodegenerativnim bolestima poput Parkinsonove bolesti i lijekovima, a liječi se benzodiazepinima.

Noćni strahovi (pavor nocturnus)

Noćni strahovi su najčešći kod djece i javljaju se u dubokom snu. Prate ih glasni krikovi, preznojavanje i intenzivan strah, a dijete se teško budi. Iako dramatični, nemaju trajne posljedice i samopovređivanje je rijetko. Najbolje je umiriti dijete i odstraniti faktore koji izazivaju stres i poremećaj sna.

Dijagnostika i ostali oblici parasomnija

Dijagnostika parasomnija zahtijeva detaljnu anamnezu i polisomnografsko snimanje u specijaliziranim ustanovama. Ukoliko su epizode česte i kompleksne, preporučuje se dodatno elektroencefalografsko praćenje. Osim ovih čestih vrsta, postoji još desetak rjeđih oblika parasomnije.